Banjalučka sjećanja na Adema Ćejvana

Manifestacija "Sjećanje na Adema Ćejvana - 20 godina od smrti"će biti upriličena u Banjaluci  5. novembra. Kroz niz kulturnih dešavanja, te video i tonskih zapisa mnogi ljubitelji njegovog lika i djela sutra će moći da se prisjete poznatog banjalučkog dramskog umjetnika.

O pokojnom glumcu za portal depo.ba govori njegov veliki prijatelj - novinar, književnik i publicista iz Banjaluke Slavko Podgorelec, koji stiče da je glumac bio "miljenik Thalie i poklonik Bachusa".

"U novembru će se namiriti 18 godina otkako ovaj glumac u Edenskim vrtovima nastavlja misiju započetu prije pola stoljeća kada je na velika vrata kročio u hram Thalie, zaštitnice kazališne umjetnosti. Rođen 1927. pod Pećinom, odrastao uz legende, bajke, skaske i kaubojske filmove, ovaj velikan nekadašnjeg jugoslavenskog glumišta početkom pedesetih je polagao audiciju u banjalučkom teatru pred 'markama' – Ferdom Delakom i Lojzetom Štandekerom, a za partnera je tražio 'najboljeg glumca",  priča Podgorelec, dodajući da je taj bezobrazluk zapanjio komisiju, da bi nakon 'ispita' direktor Delak naložio umjetničkom rukovodiocu Lojzetu da odmah 'kreira' radno mjesto novom glumcu.

Prema njegovim riječima, Ćejvan niti jednog trenutka nije podlegao sujetnoj prepotenciji, do kraja karijere i života.  Nakon dvije sezone dobio je angažman u tada, za mnoge nedostižnoj kući – Hrvatskom narodnom kazalištu (famoznom HNK u Zagrebu), i uporedo studirao na Kazališnoj akademiji kod dr Branka Gavelle. Paradoksalno, ali istinito: 'študent' postaje nositelj glavnih uloga, osobito nakon što iz Beograda dolazi Bojan Stupica- bard koji je odgojio brojne naraštaje vrhunskih umjetnika,  ističe Podgorelec.

Karijera Adema Ćejvana se nastavljala uspjesima. To potvrđuje i Pero Kvrgić kada se prisjeća Adema, i neizostavno naglašava njegov šarm 'koji je nailazio na pozitivan odjek, osobito kod žena': - Bio je univerzalan i savršen, voljeli su ga i kad je tumačio negativce - pričao je Kvrgić 2005. godine.

"Prva sarajevska tv-drama 'To' Alije Isakovića lansira Adema u krug besmrtnih. I uz sve prethodno (i buduće) on ostaje srdačni, neposredni i nenadmašni boem",  kaže Podgorelec, objašnjavajući da je Ćejvan do banjalučkog potresa 1969. godine bio na relaciji između Sarajeva i Banjaluke, a onda odlazi Jugoslovensko dramsko pozorište u Beograd.

"Adem je popularan, poštovan i nezaobilazan. Kada smo, početkom osamdesetih, entuzijastički u Banja Luci organizovali susrete 'S glumcima u maju' (koji postadoše tradicionalni) najveća imena tadašnjeg glumišta dolazila su, poglavito zbog Adema, u Banjaluku. Bez honorara - zbog 'hababluka",  priča Podgorelec. On dodaje da je Zoran Radmilović u Banjaluci imao svoj zadnji nastup, a dolazili su Ljuba Tadić, Mira Stupica, Fabijan Šovagović, Đođe Pura, Rada Đuričin i Miša Janketić, Boris Dvornik, Reihan Demirdžić i Rudi Alvađ, Enes Kišević, Svetlana Bojković i Mira Banjac, Stevo Žigon, Marko Nikolić i Josip Pejaković, Semka Sokolović i Ivan Hajtl...

"Onda je teško obolio. A i to kroz onu "haj' bolan –šta ima veze?!". Živio je danas i ovdje – do daske. Desetak dana pred smrt (i danas me grize savjest, ali sam ponosan) izvukoh ga iz postelje da snimimo 'introductio' i finale prve i za sada jedine video-kasete o Banja Luci koju su producirali Muhamed-Braco Skopljak, Zlatko Divić-Div i moja malenkost, a na kojoj su predstavljena tadašnja (1989. godina) kulturnoumjetnička društva, solisti, horovi, i kulturno-povijesne znamenitosti Banje Luke. Odradio je to Adem vrhunski i profesionalno, bijaše to njegov posljednji izlazak pred kameru odnosno publiku ",  sjeća se Podgorelec.

Adem Ćejvan ostaće zapamćen kao jedan od najpoznatijih banjalučkih glumaca. Svojim pozorišnim, televizijskim i filmskim ulogama osvajao je publiku širom bivše Jugoslavije, a Banjaluka ga pamti i kao osnivača "Susreta za glumce u maju", koji su se održavali od 1981. do 1987. godine. Ostvario je brojne filmske uloge i to u ostvarenjima: "Veliki talenat", "Ljubav i bijes", "Družba Pere Kvržice", "Ovčar"... Kao pozorišni glumac ostaće posebno u sjećanju banjalučke, sarajevske, zagrebačke i beogradske publike. Karijeru su mu obilježile i uloge u popularnim TV serijama, kao što su "Bolji život", "Vuk Karadžić", "Povratak otpisanih", "Kuda idu divlje svinje"... A mnogi ga pamte i kao nenadmašnog srcolomca među glumcima ex-Jugoslavije, jer žene su ga izuzetno voljele.

Rodbina i prijatelji pokojnog glumca sutra će u 12 časova položiti cvijeće na njegov grob, a planirano je i emitovanje Ademovog originalnog kazivanja "Balade o Ramadanu". U Foajeu NPRS u 18 časova će biti otvorena izložba iz pozorišnog i privatnog arhiva o Ademu Ćejvanu, koju je pripremio Slavko Podgorelec. Tom prilikom prigodnu besjedu o glumcu će govoriti direktor NPRS Rade Simović, a izložbu zvanično otvara Anton Kasipović, ministar prosvjete i kulture u Vladi RS.

U koncertnoj dvorani Banskog dvora u 20 časova će biti održan hommage glumcu Ademu Ćejvanu na kojem će se emitovati tonski i video-zapisi, sjećanja njegovih kolega i prijatelja. U programu učestvuju kolege iz Banjaluke, Beograda, Zagreba i Sarajeva.

(MONDO)