"Coolcation" je jedan od ovogodišnjih trendova putovanja, jer turisti traže - hladniju klimu. Sa visokim ljetnjim temperaturama, sve češće i višim od 30 stepeni Celzijusa, sve više turista iz centralne i južne Evrope putuje u Skandinaviju.
Zašto turisti ove godine krše tradicionalne letnje norme i odmaraju u - hladnijim zemljama?
Sve više turista iz centralne i južne Evrope, gdje ljetnje temperature dostižu i do 30 ili čak 40 stepeni Celzijusa, odlazi u Umeo u Švedskoj.
Sa svojih 17 stepeni u julu, mirnom i tihom atmosferom i odsustvom saobraćajnih gužvi, Umea se pokazuje kao veoma popularna turistička destinacija, sa turistima koji pristižu u ogromnom broju.
Menadžer kampa Šarlot Nilson primijetila je da sve veći broj ljudi iz Finske stiže do najvećeg mjesta za kampovanje u Luleu. Ona vjeruje da je objašnjenje slaba švedska kruna, piše Euronews.
Posjetioci iz Holandije takođe su među onima koji su, na primjer, izabrali Švedsku umjesto Španije, a Nilson vjeruje da iza toga stoje uspješne marketinške kampanje.
"Holanđani dolaze na recepciju i kažu nam da su vidjeli reklamu na TV-u i da sada idu na Nord Kejp"“, kaže ona.
Švedska je takođe zabilježila porast stranih kupaca kuća širom zemlje koja ima oko 10,5 miliona stanovnika. Klimatske promjene su još jedan značajan razlog za to.
Andre Hamaher i Angelina Pril preselili su se iz Njemačke u svoje novo švedsko prebivalište u maju. Kuću za odmor u Arvidsjauru kupili su prije četiri godine, ali u početku nisu planirali da tamo zaista i žive sve do prošle godine.
"Leti je kod nas više od 40 stepeni Celzijusa; ovde je hladnije", rekao je Hamaher.
Kako južna Evropa pati zbog ekstremnih vrućina koje su pogoršane klimatskim promjenama, putnici sve više traže hladnije ljetnje odmore u Skandinaviji.
Planirajući svoje matursko putovanje u Evropu, Jeger Lajevski je razmišljao o italijanskim renesansnim zgradama i drevnim spomenicima Grčke. Ali, kako su ta mjesta sada još toplija i vlažnija od njegovog rodnog Nju Džersija, on se odlučio za manje tradicionalnu Skandinaviju.
"Htjeli smo da odemo negdje gdje je malo hladnije i umjerenije", kaže diplomac arhitekture sa Univerziteta u Virdžiniji dok obilazi trajekte koji voze turiste na stokholmski arhipelag.
"Odlazak u Italiju, Grčku ili Hrvatsku takođe bi bio veoma, veoma vruć. I željeli smo da vidimo nešto drugačije. Nismo zaista istraživali ovaj region Evrope ranije".
Od šumskih požara do ekstremne vrućine, globalno zagrijavanje stvorilo je nove prijetnje glavnim evropskim ljetnjim destinacijama. Protekli maj je bio 12. uzastopni mjesec rekordnih temperatura za planetu, sa globalnim prosjekom za 1,52C višim od predindustrijske epohe. Već ove godine Grčka je bila prinuđena da zatvori svoj čuveni Akropolj tokom najtoplijih dijelova dana kako bi zaštitila turiste od smrtonosne vrućine.
"DOSTA MI JE VRELE KLIME": Coolcation, novi trend u putovanju koji turiste vodi - na sjever!
Lajevski i njegovi prijatelji nisu jedini koji su se odrekli beskrajnog sunca u južnoj Evropi zbog hladnijeg vremena na sjeveru. To je trend koji je postao toliko popularan da sada postoji i naziv za njega - "coolcation" - koji promovišu lifestile magazini i agencije širom svijeta.
Turisti koji traže predah od nepodnošljive vrućine imaju potencijal da ojačaju skandinavsku industriju putovanja i turizma, koja je, kako se procjenjuje, dodala 124 milijarde dolara regionalnoj ekonomiji 2023. godine, što je oko 6 odsto više u odnosu na godinu ranije.
Nordijske kompanije koje su razgovarale za Bloomberg - od turoperatera do prodavnica poklona - predviđaju da bi ovo mogla biti sjajna godina. Skandinavija je "uhvatila trenutak" sa porastom rezervacija od 27 odsto u odnosu na prošlo ljeto, kaže Misti Bels, portparolka Virtuosa, mreže za oko 20.000 savjetnika za luksuzna putovanja.
Samo Švedska je zabilježila porast od 47 odsto, kaže ona. Italija je, naprotiv, porasla za samo tri odsto Broj pretraga letova sa britanskih aerodroma za Kopenhagen, Bergen, Norvešku i Stokholm za ovo ljeto takođe je povećan za dvocifreni procenat, prema pretraživaču putovanja KAYAK.
Istraživanje koje je naručila Evropska unija pokazuje da svijet koji se zagrijava ima potencijal da stvori tektonska pomjeranja u putovanjima na kontinentu. U najalarmantnijem scenariju, gdje se globalne prosečne temperature povećavaju za 4 stepena Celzijusa, Grčka bi mogla da doživi pad turizma za više od 7 odsto u poređenju sa 2019. Prema istom izvještaju, Švedska, Danska i Finska bi zabilježile rast potražnje za više od 6 odsto.
Iako Skandinavija nije potpuno imuna na ekstremne vremenske uslove, toplotni talasi su i dalje veoma rijetki. Temperature imaju tendenciju da budu najmanje 10 stepeni ispod južne Evrope, a hladan povjetarac je tipičniji od vlažnosti koja guši i koja je uobičajena u južnim dijelovima Evrope.
To je pogodno za širok spektar aktivnosti. Iako je savršeno moguće provesti nedjelju dana odmarajući se na plaži u Danskoj (najbolji su rivali onima na Mediteranu), sve više stranaca dolazi zbog planinarenja, irvasa i polarnog svjetla. Ili da istraže moderne umjetničke, dizajnerske i kulturne scene u Oslu, Stokholmu i Kopenhagenu. Zimski turizam takođe dobija podsticaj zbog nedostatka snijega na Alpima, a odmarališta se unapređuju kako bi zadovoljila standarde međunarodne klijentele.
"DOSTA MI JE VRELE KLIME": Coolcation, novi trend u putovanju koji turiste vodi - na sjever!
U zabavnom parku Tivoli u Kopenhagenu, koji je otvoren 1843. i još uvijek ima drveni tobogan, osoblje kaže da je primijetilo promjenu u uobičajenoj mješavini posjetilaca iz obližnje Švedske ili Norveške. Više gostiju iz južne Evrope, Latinske Amerike, SAD, Velike Britanije i Azije sada ulazi kroz kapije.
Među onima koji su razgledali i vozili se u Tivoliju, bila je i grupa turista iz Nju Delhija. Odmor su rezervisali početkom juna, kada je vrijeme u Kopenhagenu bilo ćudljivo, sa temperaturama između 10 i 20 stepeni.
"Živimo na vrućini, živimo na tolikom suncu, pa smo željeli hladnije vrijeme", kaže Riši Kan, trgovac tekstilom. "Kod kuće je 50 stepeni. Jednog dana je temperatura čak dostigla 52, pa smo odlučili da dođemo u Evropu da iskusimo niže temperature... Danska je bila dobar izbor".
U Stokholmu se strani jezici čuju svuda oko glavnih turističkih centara jednog sunčanog jutra krajem juna. Engleski, španski, njemački i francuski čuju se na sve strane dok turisti vijugaju uskim uličicama najstarijeg dijela grada koji datira još iz srednjeg vijeka. Ispred palate, doma švedskog monarha, grupa brazilskih tinejdžera posmatrala je paradu kraljevske garde sa konjima i muzikom.
Klimatske promjene nisu potpuna priča iza ekspanzije skandinavskog turizma. Depresijacija valute u Norveškoj i Švedskoj učinila je te zemlje privlačnijim strancima. Region takođe na mnogo načina ima koristi od rastuće plime u putovanjima po svijetu posle Covida.
Ali, južna Evropa i dalje privlači veliki broj putnika ovog ljeta — uprkos rizicima koje ekstremne temperature predstavljaju za ljudsko tijelo. Smrt britanskog poznatog ljekara Majkla Mozlija na grčkom ostrvu Simi početkom juna izazvala je sumorne naslove, ali turisti i dalje preplavljuju atinski aerodrom.
Nordijske turističke agencije žele da svoj region predstave kao mjesto gde putnici mogu bezbijedno da istražuju divnu prirodu usred ljeta.
"DOSTA MI JE VRELE KLIME": Coolcation, novi trend u putovanju koji turiste vodi - na sjever!
Čak i na nordijskoj periferiji, na krajnjem sjeveru Atlantika, Island ima koristi od povećanja broja rezervacija od 49 odsto ovog ljeta, navodi Virtuoso. Brodovi za krstarenje sve češće se zaustavljaju na rutama između Kanade, Grenlanda i Norveške, dajući podsticaj lokalnoj ekonomiji, kaže Johana Karlsen, koja vodi kancelariju Gateway to Iceland.
Šakhavat Hosain rođen u Bangladešu se slaže. Njegova turistička prodavnica u starom gradu Stokholma prodaje sve, od dukseva i kapa do magneta i šoljica za frižider. On vodi radnju već 10 godina i kaže da posao ponovo cvjeta, uglavnom zbog većeg broja stranih turista nakon završetka Covida. On očekuje da će ovog ljeta prodaja skočiti za oko 15 odsto u odnosu na prošlu godinu.
Naravno, "coolcation" može i biti pomalo pogrešan naziv. Na kraju krajeva, u skandinavskim gradovima tokom ljeta može biti vruće na plaži. Kada su Kan i njegovi prijatelji posjetili Tivoli, Kopenhagen je imao najtopliji dan u godini kada je živa bila iznad 30 stepeni Celzijusa. Takođe, klimatske promjene znače da prosječne temperature rastu svuda - a to je posebno tačno na geografskim širinama koje su najudaljenije od ekvatora, koje se zagrijavaju najvećom brzinom. U međuvremenu, globalno zagrijavanje ne znači samo toplotu, već i povećan rizik od prirodnih katastrofa kao što su poplave i požari.
Za kraj, pogledajte turistički spot za Oslo koji je privukao veliku pažnju zbog originalnosti:
(Euronews/Mondo)