Zašto ne možemo da se zamislimo "u godinama"

Naučnici kažu da je riječ o fenomenu koji su nazvali "iluzija kraja priče" i koji objašnjava zašto nam je toliko teško da sebe zamislimo u nekom trenutku deset ili 20 godina od danas.

Istraživači sa Harvarda sproveli su studiju na temu starenja i našeg doživljaja starenja, u kojoj je učestvovalo 19.000 ljudi. Rezultati su pokazali da kada pogledamo "unazad" lako možemo da primjetimo, ali i da prihvatimo činjenicu da smo se promijenili. Ali, ispostavilo se da gledanje "u budućnost" nije tako jednostavno.

Naučnici su to opisali kao "iluziju kraja priče", što zapravo znači da mi u svakom trenutku svog života mislimo da smo u potpunosti "formirani". "Iluzija kraja priče" objašnjava mnogo toga, između ostalog i to zašto su tinejdžeri uvijek ubeđeni da je tetoviranje, ili neka druga akcija koja će trajno uticati na njihov izgled, sjajna ideja. Ili zašto, kad smo u periodu adolescencije ne možemo da se zamislimo sa potpuno sijedom kosom i borama na licu.

Ispitanici starosti između 18 i 68 godina su tokom ove obimne studije bili podijeljeni u dvije grupe. Ispitanici iz prve grupe trebalo je da procijene koliko su se promijenili u posljednjih deset godina, dok se od onih iz druge grupe očekivalo da predvide koliko će se promijeniti tokom naredne decenije.

Ispostavilo se da ljudi, bez obzira na godište, uvijek potcijene razmjere promjena koje ih očekuju u budućnosti.

"Ono što čovjek izgleda ne može da pojmi je činjenica da će se naše 'buduće ja' na isti način odnositi prema našem 'sadašnjem ja'", kaže psiholog dr Danijel Gilbert sa Harvarda, koji je vodio ovo istraživanje.

"U kojem god životnom dobu da se nalazimo, mi mislimo da smo na vrhuncu, i u kojem god životnom dobu da se nalazimo - nismo u pravu", dodao je on.

"Život je proces rasta i stalne promjene, a naše istraživanje ukazuje da rast i promjena zapravo nikad ne prestaju, uprkos činjenici da čovjek, sudeći po rezultatima studije, i u 18. i u 68. godini misli da je sa tim završeno i da se baš u tom trenutku nalazi na vrhuncu."

Stvar je u tome što nam to pruža mogućnost da se u svakom trenutku svog života osjećamo dobro u svojoj koži. "Dobro se osjećamo kad pomislimo da smo dosegli vrhunac naše lične evolucije. Osjećaj zadovoljstva i smisla daje nam iskustvo, mogućnost da kažemo 'eh, da mi je ova pamet bila...', dok bi nas potpuno porazilo kada bismo u svakom trenutku bili u punoj mjeri svjesni koliko su naši prioriteti i vrijednosti u pojedinim trenucima života zapravo prolazni, jer bi unijelo sumnju u svaku našu odluku i zaključak", zaključuje dr Jordi Kvidbah koji je bio član istraživačkog tima.

(MONDO)