Mnogi su u stanju da i nakon bogatog obroka, prionu na razne grickalice i, čini se, ne zaustavljaju se dok ne "puknu". Zašto to rade?
Postoji šest osnovnih razloga zašto unosimo količine hrane koje nam nisu realno neophodne.
Ukoliko nedovoljno spavate, veća je vjerovatnoća da ćete u toku dana konzumirati više hrane. Studija koju je 2012. Sprovela klinika "Mejo" utvrdila je da oni koji jedne večeri spavaju makar sat i dvadeset minuta kraće nego inače, sutradan u prosjeku unesu u svoj organizam 549 kalorija više nego što je to uobičajeno.
Naime, to se dešava zbog efekta koji san ima na stvaranje grelina i leptina, hormona koji utiču na osjećaj gladi i sitosti. Kada se ovi hormoni udruže, oni smanjuju apetit, a oslobađaju se tokom spavanja.
Uz to, ako se osjećamo pospano, često vjerujemo da je dobra ideja da pojedemo nešto što bi nam dalo energije.
"Umorna osoba traži energiju u hrani, ali to vremenom može da postane navika", ističe za MH Keri Gens, autorka knjige o ishrani "Dijeta malih promjena".
Ukoliko izostane doručak ili ručak, prirodno je da se prilikom večere pojede više hrane. Kada hormon grelin sam djeluje, on stimuliše glad.
"Ništa osim jela neće spriječiti grelin da šalje mozgu informaciju da je tijelo gladno. Ovaj hormon je već prisutan u krvi u većoj koncentraciji ako preskočite doručak, pa je teško zaustaviti njegovo dejstvo", objašnjava Mardžori Nolan, autorka knjige "Kako prevazići nekontrolisano prejedanje".
Ukoliko naporno vježbate tijelo će tražiti više kalorija. Moguće je da sagorijevate daleko više nego što mislite, čak i ako radite samo na osnaživanju, bez ikakvog kardio programa.
"Kada podižete velike težine, mišić koji je opterećen podstiče gubitak kalorija, čak i ako ne vježbate pretjerano aktivno", kaže Nolanova.
Mardžori Nolan naglašava da se može dogoditi da teže razlikujemo žeđ od gladi. "Radi se o tome da su simptomi isti: umor, malaksalost, osjećaj praznog želuca", objašnjava ona. Čak i ako ne osjećate žeđ, konzumiranje vode prije obroka će vam pomoći da kontrolišete koliko ćete pojesti.
Istraživanje Američkog hemijskog udruženja utvrdilo je da su učesnici studije koji su pili po dvije čaše vode prije doručka, ručka i večere unosili između 75 i 90 kalorija manje prilikom svakog obroka.
"Ako jedete na nervnoj bazi, moguće je da nećete umjeti da napravite razliku između svarne gladi i one izazvane stresom. To je samo odgovor tijela, jer stvarna glad ničim ne izaziva prejedanje", otkriva Nolanova.
Nedavno sprovedena studija objavljena u časopisu "Psihološka nuaka" utvrdila je da fudbalski navijači konzumiraju više nezdrave hrane na dan kada njihovi omiljeni timovi izgube.
"Ovo, naime, nosimo sa sobom od najranijeg detinjstva. Hrana se često koristi kako bi se djeca umirila, što se potpuno ukorijenilo", ističe Keri Gans.
Istraživanje koje je nedavno obavljeno u Univerzitetu u Birmingemu pokazalo je da obrokovanje u trenucima kada nešto odvlači pažnju utiče na to se u organizam unese veća količina hrane.
"Odvojte određeno vrijeme, isključite aparate i sjedite ispred tanjira", savetuje Gansova. "Neka jelo zaista postane obrok umjesto brzog prejedanja".
(MONDO, foto: Guliver/Getty Images)