U tri časa poslije ponoći sat se vratio unazad. Mišljenja o korisnosti i štetnosti pomjeranja časovnika još su uvijek podijeljena.
Vjesnik zime stiže u nedjelju vraćanjem časovnika za jedan sat unazad. U tri časa poslije ponoći nastupa zimsko računanje vremena, a Srbi, kao i žitelji još 109 država u svijetu, dobili su jedan sat duže sna. Ljetnje računanje vremana ponovo će početi posljednjeg vikenda u martu.
Većina sveta prihvatila je takozvano ljetnje, ukazom postavljeno, vrijeme, računajući da se time štedi električna energija, "produžava" dan, povećava produktivnost, radni dan čini efikasnijim.
Međutim, ima i suprotnih procjena koje ukazuju na skupoću i štetnost te prakse po ljude i životinje, pišu "Novosti".
Ne postoji jedinstven, planetarni sistem prelaska na dogovoreno vrijeme i države to obično rješavaju lokalno - uglavnom se tokom izabranog vikenda časovnici pomjeraju za jedan sat, ali je u nekim zemljama to pomjeranje samo pola sata.
U Evropi, bez Islanda i Rusije, postoji takozvano evropsko ljetnje računanje vremena, koje se koristi i kod nas. Ono podrazumijeva da se časovnici pomeraju svake poslednje nedjelje u martu i oktobru, prvo sa 2 na 3 sata, a potom, s jeseni, obrnuto.
"Prva zemlja koja je prešla na ljetnje računanje vremena 1916. godine je Njemačka, a od tada su ga prihvatile i mnoge druge zemlje koje računaju da time štede električnu energiju ", kaže Slobodan Bubnjević iz Centra za promociju nauke.
Od 192 zemlje, takozvano ljetnje ukazano vrijeme usvojeno je u 110, a ne primjenjuje se u Kini, Japanu, Južnoj Koreji i širom afričkog kontinenta, gdje ova mjera nikad nije stekla širu popularnost. Kao ni u Rusiji, koja je prije dvije godine odlučila da odustane od ovog principa, sa obrazloženjem da je štetno po zdravlje.
Od jeseni 2011. godine, "zimska" zemlja Rusija ukinula je zimsko računanje vremana. Tadašnji predsjednik Dmitrij Medvedev je objasnio da prilagođavanje na promjenu u pomicanju kazaljki na satu prate stres i oboljevanje, kao i da će ukidanje prelaska na zimsko i ljetnje računanje vremena nesumnjivo biti korisno.
Ideju o ukidanju tradicionalnog pomjeranja kazaljki podržali su i građani Rusije. Više od polovine radno aktivnog stanovništva se izjasnilo za ukidanje prelaska sa zimskog na ljetnje računanje vremena i obrnuto, smatrajući da ova promjena negativno utiče na zdravlje i ne donosi bitniju uštedu električne energije.
Prema izvještaju Ruske akademije medicinskih nauka,prelazak sa zimskog na ljetnje računanje vremena povećava broj srčanih udara za 1,5 puta, učestalost samoubistava za 66 odsto, a broj poziva hitnoj pomoći je znatno uvećan. Kao i u cijelom svijetu, zbog promjene vremena ruski energetski sektor godišnje štedi oko tri kilovat-sati električne energije po stanovniku, ali da zbog stresa to zapravo uvećava ekonomske gubitke.
"Sa druge strane, neke analize u SAD pokazuju da se pomjeranjem časovnika štedi između 500 miliona i milijardu dolara godišnje", kaže Bubnjević.
Kako Bubnjević kaže, uz više dnevnog svetla, istraživanja su pokazala da trgovački lanci i ugostitelji ostvaruju bolji promet, dok istovremeno raste broj sportskih aktivnosti i turističke organizacije bilježe dodatan prihod. Zanimljivo je i da se broj saobraćajnih nesreća smanjuje za oko jedan odsto.
Uz to, manje energije se troši na osvjetljenje i grijanje, čime se tokom dužeg perioda, a prema istraživanju američkog ministarstva energije, postižu energetske uštede između 0,5 i 1 odsto.
(MONDO, foto: Guliver/Getty Images/Thinkstock)