Moždani udar poprima obrise epidemije

U Republici Srpskoj svake godine moždani udar doživi oko 4.500 osoba, što je, prema riječima stručnjaka, alarmantan podatak koji govori da ovo oboljenje na našim prostorima poprima obrise epidemije!

V. d. šefa Jedinice za moždani udar Klinike za neurologiju Kliničkog centra Banjaluka Siniša Miljković precizira za Srnu da se dvije trećine moždanih udara dešava u životnom dobu od 65 godina i više.

Međutim, u posljednjoj dekadi na našim prostorima primijećen je trend povećane učestalosti obolijevanja od moždanog udara kod osoba srednjeg životnog doba - od 40 do 60 godina.

"To se pripisuje povećanom prisustvu stresa kao rizičnog faktora“, ističe doktor Miljković povodom 29. oktobra - Svjetskog dana borbe protiv moždanog udara.

Prema njegovim riječima, cerebrovaskularne bolesti, uz oboljenja srca i maligne bolesti, najčešća su oboljenja savremenog čovjeka i nalaze se na drugom mjestu po smrtnosti, a na prvom mjestu po invalidnosti.

Nakon moždanog udara trećina bolesnika umire, trećina ostanu invalidi, a trećina bolesnika se oporavi pri konvencionalnoj terapiji.

"Kada govorimo o uzrocima moždanog udara, govorimo o faktorima rizika, koje možemo podijeliti na dvije grupe - one na koje ne možemo uticati - kao što su starost, pol, rasa i nasljeđe i one na koje možemo uticati“, naveo je Miljković.

Faktori na koje možemo uticati, tvrdi on, mnogo su značajniji kako za ljekare tako i za pacijente, a to su hipertenzija, srčana oboljenja, pušenje, šećerna bolest, povišene vrijednosti holesterola i triglicerida u krvi.

Među tim faktorima su i nedovoljna fizička aktivnost, gojaznost u određenom postotku, migrena, stres, upotreba oralnih kontraceptivnih sredstava, socioekonomski faktori i slično.

"Dokazano je da smanjenje krvnog pritiska za samo 10 milimetara živinog stuba smanjuje rizik za pojavu moždanog udara četiri puta, dok prekid pušenja smanjuje rizik od pojave moždanog udara pet puta“, naglasio je Miljković i dodao da dobro regulisana šećerna bolest smanjuje rizik od pojave moždanog udara za dva do tri puta.

Miljković navodi da se u Srpskoj jedino u Jedinici za moždani udar u Banjaluci primjenjuje etiološka terapija za ishemijski moždani udar, koja za četiri puta povećava mogućnost dobrog konačnog ishoda oboljelog.

"Prvi put ljekari su u mogućnosti da djeluju na sam uzrok bolesti, jer je lijek koji se koristi u terapiji u stanju da razgradi tromb-ugušak na mjestu gdje je nastao“, objasnio je Miljković.

Međutim, kod davanja terapije, za sada, postoji niz ograničenja, a prvi i najbitniji je da se ona može primijeniti samo ako pacijent u Jedinicu stigne unutar četiri i po sata od nastanka moždanog udara.

"Zato je naročito važno da se pacijenti čim osjete simptome ili se posumnja na moždani udar jave ljekaru ili direktno specijalisti neurologu da bi se što prije reagovalo“, naveo je Miljković.

On navodi da su najčešći simptomi i znakovi koji pokazuju da je riječ o moždanom udaru slabost jedne strane tijela, smetnje sa govorom, “iskrivljena usta”, nerijetko pomućeno stanje svijesti, ponekad glavobolja i dezorijentisanost.

Miljković je naglasio da oko 4,4 miliona ljudi širom svijeta godišnje umre od moždanog udara.

(Srna)