MONDO u posjeti Počitelju - kulturnom i istorijskom dragulju Hercegovine.
O nastanku ovog prelijepog grada nema zapisa, pa se ne zna se kada niti ko ga je utemeljio. Pretpostavlja se da je to bio Tvrtko I Kotromanić, ali za to nema dokaza. Ni o imenu grada se ne zna mnogo. Smatra se da je ime Počitelj izvedeno od glagola počivati, dok postoje oni koji vjeruju da je to izvedenica iz talijanskog ili mađarskog jezika, kao izraz za utvrdu...
Grad se prvi put se spominje u poveljama aroganskog kralja Alfonsa V koje su izdate u Napulju 1444. i 1454. godine, te u povelji Kralja Fridriha II izdatog 1448. godine u Beču.
U tim poveljama Počitelj se spominje kao utvrđeni grad župe Dubrave i jedan od posjeda Vojvode Stjepana Vučkića Kosače.
Tvrđava, najistaknutiji objekt Počitelja, potiče iz srednjeg vijeka. Koliko je jaka utvrda grada bila govore podaci da se Počitelj od osmanske vojske branio čak pet godina. Ipak, 1471. godine utvrda je pala. Osmanlije su dodatno utvrdile ovaj grad i dale mu „orijentalnu notu“ što danas predstavlja turističku atrakciju. Međutim, dolaskom Austro-ugara Počitelj gubi strateški značaj i počinje propadati.
Tek izgradnjom magistralnog puta M17, koji ide uz dolinu Neretve, vraća se interes za ovaj grad. Šezdesetih godina dvadesetog stoljeća aktuelizuje se problem njegovog oživljavanja.
U ratnim sukobima koji su devedesetih zahvatili Bonsu i Hercegovinu Počitelj je pretrpio velika oštećenja. Šišman Ibrahim-pašina džamija, koja je izgrađena u 15. stoljeću, tom prilikom je pretrpjela velika oštećenja. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine finansirala je njenu obnovu.
Istorijsko gradsko područje Počitelja 2003. godine proglašeno je nacionalnim spomenikom BiH, te je pokrenuta je obnova i drugih objekata.
Obilaskom ovog drevnog grada i u razgovoru s mještanima, uvidjeli smo da Počitelj nije posjećen onoliko koliko bi trebao biti.
Federacije BiH finansirala je obnovu Kuline, utvrđenja na sjevero-istočnoj strani grada, te Pašine tabije, objekta trokutaste osnove sa oko 400 kvadratnih metara.
S druge strane Gavrankapetanova kula, najistaknutiji objekat Počitelja, uopšte nije zaštićena od propadanja. Nekontrolisano rastinje „krasi“ ovu kulu, kao i druge dijelove ovog hercegovačkog grada. Lako je uočiti da dobrim dijelom puta nema zaštitne ograde, što predstavlja sigurnost za potencijalne posjetioce.
Manje grupe turista dolaze, ali to je daleko od onoga što ovaj grad zaslužuje. S druge strane bilo je lako uvidjeti i propuste kojima bi se uz malo finansiranja ovaj grad mogao pretvoriti u jedno od najposjećenijih turističkih destinacija u Bosni i Hercegovini.
Ukoliko se nastavi maćehinski odnos prema ovom gradu, moguće je da on postane idealna destinacija za snimanje Valirije, uništenog i napuštenog grada iz popularne serije "Igra prestola". S druge strane, uz malo ulaganja, mogao bi biti dio neke sretnije lokacije iz pomenute serije.