Evo šta su otkrili naučnici...
Naučnici su na tragu da razriješe jednu od najvećih misterija koje prate korona virus - zašto neki ljudi prođu samo s lakšim simptomima, dok se drugi bore za život. Studije rađene na oboljelima od korone pokazale su da naš imunosistem drugačije reaguje na ovu bolest nego inače.
Pokazalo se da imuni sistem nekih pacijenata reaguje sasvim neuobičajeno, pa kada određeni molekuli i ćelije ne mogu da se izbore sa virusom, tijelo uključuje sve odbrambene mehanizme koji su mu na raspolaganju. A ta nekontrolisana reakcija može da ošteti zdrava tkiva, piše Njujork tajms.
"Vidjeli smo neke sasvim čudne stvari u raznim stadijumima infekcije", kaže Akiko Ivasaki, imunolog sa Univerziteta Jejl i autor jedne od novijih studija.
Na druge uobičajene viruse, poput gripa, imunosistem reaguje tako što direktno nalazi uljeza i napada ga i tako kupuje vrijeme za pravu reakciju tijela. Taj prvi odgovor zavisi od molekula koji se zovu citokini, a koji nastaju kao odgovor na virus.
Ovi mikro-alarmi mjesto ustupaju antitijelima i T-ćelijama kojima su cilj virus i ćelije koje je on napao.
Međutim, ova metoda kao da pada u vodu kod osoba oboljelih od kovid 19.
Naime, citokini u pojedinim slučajevima ne prestaju da, nakon prvog upozorenja, alarmiraju organizam, čak i kad antitijela i T-ćelije preuzmu svoju ulogu.
To znači da početna reakcija, tj. upala zbog infekcije, ne prestaje čak i kad više nije potrebna.
"Normalno je da se upala javi kod virusne infekcije. Ali problem je kad ne možete da je suzbijete", kaže Ketrin Bliš, virolog sa Univerziteta Stenford.
I možda baš zbog takve neuobičajene reakcije kod nekih pacijenata bolest traje duže jer je virus u stanju da prevari naš imunološki odgovor.
Zbog tog alarma koji ne prestaje naše tijelo jače reaguje i ujedno napada sebe.
"To je enigma. Imate jak odgovor imunosistema, a virus se ipak umnožava", kaže Aver Ogast, imunolog sa Univerziteta Kornel.
Stručnjaci navode i da je moguće da pacijenti s blažom slikom reaguju tako što se tijelo bori protiv virusa koji napada ćelije, a da je problem, izgleda, što se kod težih pacijenata tijelo ponaša kao da ga je napao parazit.
Imunosistem ne umije da pronađe pravi put do virusa i da ga neutrališe. A ta zbrka se prenosi i na B i T-ćelije koje treba da sarađuju i bore se protiv bolesti.
I mada je još uvijek rano reći, djeluje kao da korona virus spriječava B i T-ćelije da sarađuju.
Zato stručnjaci sada pominju resetovanje imunosistema, odnosno, terapiju koja bi vratila balans u tijelu i iznova povezala B i T-ćelije.
Međutim, izazov za ljekare je da priguše tu neprimjerenu reakciju citokina na početku infekcije, a ne da sasvim uguše odgovor organizma na infekciju. Uz to, pravi trenutak je izuzetno važan.
Ako bi pacijent previše rano dobio lijek koji ublažava reakciju imunosistema, onda odgovor neće biti dovoljno snažan. A ako lijek dobije prekasno, onda će možda već pretrpjeti veliku štetu.
Do sada tretmani koji blokiraju citokine pojedinačno nisu pokazali značajne rezultate vjerovatno jer naučnici još nemaju dovoljno podataka.
S druge strane, steroidi poput deksametazona jesu moćno oružje jer mogu da suzbiju više citokina odjednom.
Deksametazon nije savršena terapija, slažu se stručnjaci i kažu da ima nedostatke, ali do sada se pokazao dobro kod teže oboljelih pacijenata.
"To djeluje kao dobra strategija dok ne saznamo više", zaključila je doktorka Dona Farber, imunolog sa Univerziteta Kolumbija.
--
Pratite Mondo.ba na Facebooku, Instagramu i Twitteru. Aplikacija je dostupna za IOS i Android telefone.