Da biste posmatrali ovaj divan nebeski fenomen neophodno je da se zateknete baš na određenom mjestu na planeti, i to onog određenog datuma kad su se ispunila bar tri astronomska uslova za pojavu pomračenja. I uz to, naravno, da imate sreće sa oblacima.
Svaka eklipsa ili pomračenje nastaje kad se između Zemlje i Sunca nađe Mjesec, tako da djelimično ili "potpuno" zakloni lik naše zvijezde, a negdje na površinu planete padne njegova sjenka
U zavisnosti od toga da li ste se tada zatekli baš tu, u mjesečevoj sjenci ili u znatno široj, okolnoj polusjenci, koje se nazivaju umbra i penumbra, vidjećete kako je Sunčev disk zaklonjen potpuno ili samo djelimično, kao što će biti slučaj 25. oktobra.
Nažalost, dolazak umbre baš iznad nas i totalno pomračenje većina među nama neće dočekati jer se ona očekuje u godini kad će se današnja novorođenčad spremati za penziju, odnosno tek 3. septembra 2081. godine.
Zašto je to tako? Zašto se pomračenje Sunca ne događa mnogo češće? Jednom mjesečno, na primjer, svaki put kad je mjesec mlad?
Hajde da razmislimo upravo o mijenama meseca, o tome kako tokom uslovno rečeno perioda od 29 dana Zemljin satelit mijenja lik i nazive – mlad, mjesec prve četvrti, pun i posljednja četvrt. Kako god da ih nazivamo, mjesečeve mijene se ne bi događale na taj način kad se Mjesec ne bi okretao oko Zemlje i zauzimao različite položaje u odnosu na Sunce, pa stoga bio i raznovrsno osvjetljen. I kad je mlad, nevidljiv, Mjesec je zapravo za nas neosvjetljen jer stoji između Sunca i Zemlje, a ka nama je okrenuta njegova tamna strana.
Ali, ako se jednom mjesečno, pri svakom mladom mjesecu, Mjesec nalazi između Sunca i Zemlje, zašto tada ne zakloni i zvijezdu za posmatrače i oni ne vide pomračenje?
Odgovor leži u položaju orbite po kojoj Mjesec kruži oko Zemlje. Možda niste znali, ali ona nije u istoj onoj ravni u kojoj Zemlja kruži oko Sunca. Iz još uvek nedovoljno objašnjenih razloga, orbita Mjeseca je nagnuta pod uglom malo većim od 5 stepeni u odnosu na ravan Zemljine orbite oko Sunca. Zato sjenka koju Mjesec pravi "promašuje" planetu skoro uvek osim kad se nađe na onim mjestima gdje ravan Mjesečeve siječe ravan Zemljine orbite. Tada će se u liniji poravnati sva tri tijela – Sunce, Mesec i Zemlja. I tada nastaju pomračenja – solarna i sa druge strane, lunarna (kad Zemlja sakrije Sunce).
Tokom godine može da se desi od 2 do 5 solarnih pomračenja. Međutim, nisu sva totalna jer sve može da se udesi za totalno pomračenje, ali Mjesec baš tada može biti na svojoj eliptičnoj orbiti predaleko da bi sasvim zaklonio Sunce čak i kad potpuno "uđe" u njegov lik. Zato i ima više vrsta pomračenja. I ona se, inače, na Zemlji mogu vidjeti na različitim lokacijama.