Naučnici su istraživali šta je zajedničko za ljude iz zona u kojima ljudi najduže žive i pronašli su 3 neobične navike 100-godišnjaka i sigurni su da im one produžavaju život.
Ako ste čuli za plave zone na svijetu u kojima žive stogdišnjaci, vreme je da iskopirate navike koje i vama mogu da poprve kvalitet života i da ga produže. Den Bjutner je autor svjetskog bestselera "Tajne života u plavim zonama: lekcije iz najdugovječnijih oblasti svijeta", u kojem on dijeli neprocjenjive, ali malo poznate navike koje pomažu stanovnicima plave zone da žive izuzetno dugo.
Plave zone su: Barbadžija na italijanskom ostrvu Sardinija, Okinava u Japanu, Loma Linda u Kaliforniji u SAD i poluostrvo Nikoja u Kostariki, Ikarija u Grčkoj, a naučnici su otkrili da 3 navike umnogome doprinose dužem životu - možete da produžite život čak za 10 godina!
Ovo su te 3 navike:
Volontiranje
Kvalitetne međuljudske veze su ključne za dugovječnost, ali Bjutner ide korak dalje, rekavši da je u plavim zonama", doniranje svog vremena“ ključno za duži život.
To potvrđuju i istraživanja, jer je jedno istraživanje među starijim osobama pokazalo da su oni koji su pružali emocionalnu podršku drugima živjeli duže. Takođe, naučnici su otkrili da djela ljubaznosti mogu zapravo povećati vaš imuni odgovor. Međutim, u plavim zonama volontiranje nije planirano kao u Americi i Evropi, objašnjava Bjutner. To znači da ljudi ne biraju svjesno dan za volontiranje, već jednostavno prirodno pomažu drugima za dobrobit svoje zajednice. "Mnogo svakodnevnog života u plavim zonama uključuje korišćenje vaših poklona za dobrobit vaše porodice ili zajednice“, dodaje on.
Sjedenje na podu
Ako imate više od 65 godina, imate jedan prema četiri šanse da padnete, a ako jeste, studije pokazuju da se vaše šanse da ponovo padnete udvostruče. Ako padnete i slomite kuk, imate 30-40 posto šanse da umrete u roku od godinu dana (ne obavezno od pada, ali moguće od drugih komplikacija povezanih sa nesrećom). Ali kada sjedite na podu, stalno trenirate snagu i ravnotežu donjeg dijela tijela, posebno ako ustanete i sjedite na podu nekoliko puta dnevno.
"Na Okinavi imaju mnogo manje padova“, kaže Bjutner. "Na poluostrvu Nikoja, stariji često sjede u svojim baštama. Kada su u bašti, kleče na koljenima, savijaju se i koriste mišiće koje nikada ne koristimo kada sjedimo u našim kancelarijama, gledamo TV i slično."
Naravno, sjedenje na podu nije jedini ključ za dugovječnost, ali Buetner ga smatra jednim od važnih navika koje pomažu ovim ljudima da žive mnogo duže i zdravije. "Ove navike čine mnogo veći dio slagalice o dugovječnosti nego što mislimo“, dodaje on.
Bavljenje kolektivnim sportovima
U jednoj studiji Klinike Mejo istraživači su otkrili da su oni sa aktivnim načinom života živjeli duže od onih koji sjede (što nije iznenađujuće), ali među aktivnim pojedincima, oni koji su se bavili društvenim rekreativnim sportovima živjeli su duže od biciklista, plivača i trkača.
Vjerovatno se podrazumjeva koliko su društvene veze važne za dugovječnost. "Ne možete a da ne steknete prijatelje kada se bavite kolektivnim sportovima", dodaje Bjutner. "Takođe, uz fizičku aktivnost niskog ili srednjeg intenziteta, krećete se, povećavate broj otkucaja srca i jedva sat vremena kasnije shvatite da ste upravo odradili zaista dobar trening."
(Sensa.metropolitan.si/ Sensa)