Kardiolog objašnjava kako da počnete da vježbate, a da se ne povredite.
"Od 1. januara idem na krosfit", "Svaki dan ću raditi trbušnjake", "Uplatio sam teretanu", sasvim su tipične rezolucije koje mnogi od nas planiraju da sprovedu od početka 2025. godine. I dok je sama fizička aktivnost uvijek dobra ideja, skok na tako visok nivo promjene nije uopšte. Koji su rizici i kako da počnete da vežbate kako se ne biste povrijedili? Objašnjava kardiolog dr Bartoš Hudžik.
Stručnjaci godinama ohrabruju ljude da se bave sportom. Vježbanje ima blagotvoran efekat na cijelo tijelo. Vježbanje ima i fizičke i mentalne prednosti. Naravno, fizička aktivnost podržava i cirkulatorni sistem, a samim tim i srce. Dakle, ako neko odluči da od januara počne da se bavi nekim sportom, to je odlična ideja. Ali samo ako mu je srce zdravo. I ne radi se samo o ljudima sa dijagnostikovanim oboljenjima.
"Intenzivna fizička aktivnost sama po sebi ne povećava rizik od srčanih oboljenja. Štaviše, redovna fizička aktivnost preporučuje se za primarnu i sekundarnu prevenciju kardiovaskularnih bolesti. Međutim, visoka fizička aktivnost (poput one koja se javlja kod takmičara) može da bude okidač za iznenadnu srčanu smrt ili iznenadni srčani zastoj kod ljudi sa određenim kardiovaskularnim oboljenjima", upozorava kardiolog.
"Ovdje je, na primjer, opasna pojava tzv. vikend ratnika, kada cijele nedjelje vode sjedeći način života, a u subotu i nedjelju iznenada skoče sa kauča da se bave takmičarskim sportom. Imajte na umu da učestalost i intenzitet fizičke aktivnosti treba postepeno povećavati. Ako neko planira da poslije Nove godine počne da se bavi sportom, važno je da to radi malim koracima. Maratone ne trčimo odmah, već polako navikavamo tijelo na povećanu aktivnost", obašnjava kardiolog.
Dakle, ako planirate da započnete intenzivnu fizičku aktivnost, prvo izaberite manje naporan sport, povećavajući kondiciju i performanse vašeg tijela. A ako imate bilo kakve kardiovaskularne probleme ili istoriju srčanih bolesti u vašoj porodici, obavezno prvo posjetite ljekara.
Kako da provjerite da li imate zdravo srce?
Neke urođene ili stečene srčane bolesti možda ne izazivaju nikakve simptome i postaju vidljive tek nakon intenzivnih sportskih aktivnosti. Zbog toga se dešava da profesionalni fudbaler ili košarkaš pati od iznenadnog zastoja srca. Stoga, prije nego što počnete sa napornim treningom, dobra je ideja da posjetite ljekara koji će moći da utvrdi vaš kardiovaskularni rizik na osnovu vaših analiza i porodične istorije.
"Za osobe sa srčanim oboljenjima najpre je neophodna konsultacija kardiologa. A ako se ovo odnosi na osobe bez dijagnostikovane bolesti, ali sa nekim simptomima koji ukazuju na bolest srca, preporučio bih da se obratite ljekaru. On će procijeniti da li će biti neophodna konsultacija kardiologa", savetuje specijalista.
"Ljudi stariji od 35 godina bez simptoma ili bolesti mogu da zatraže od svog ljekara procjenu kardiovaskularnog rizika, što može biti od pomoći pri planiranju vrste i intenziteta fizičke aktivnosti. Ovom prilikom treba podsjetiti da stručnjaci Evropskog kardiološkog društva preporučuju obavljanje fizičke aktivnosti umjerenog intenziteta 150-300 minuta nedjeljno", dodaje dr Bartoš Hudžik.