Dalibor Čutura je heroj kakav treba Srbiji. Da li će uspjeti da promijeni nešto? Vidjećemo, veliki je to posao, ako ne i nemoguć.
Znali smo već neko vrijeme da Boris Rojević više nije selektor Srbije, a sada je to ozvaničeno. Čelo nacionalnog tima napustio je i Uroš Bregar, a odmah su imenovane i zamjene. Kao privremeno rješenje nacionalnu selekciju kod muškaraca vidjeće nekadašnji reprezentativac Srbije Dalibor Čutura.
On je trenutno na funkciji selektora juniorske reprezentacije, a uz njegovo imenovanje Savez je obelodanio i odluku o imenovanju Mihaila Radosavljevića za koordinatora trenera golmana svih mlađih reprezentativnih selekcija i trenera golmana juniorske reprezentacije.
Takođe Bojan Beljanski je imenovan za pomoćnog trenera muške juniorske selekcije Srbije, a Dragan Sudžum, još jedan legendarni reprezentativac, za pomoćnog trenera muške kadetske reprezentacije. Dalibor Čutura će tako, makar privremeno biti selektor i juniora i seniora, iako se ovih dana pojavljivala vijest u javnosti da je sve spremno da Raul Gonzales preuzme nacionalni tim. Ipak, ako neko zaslužuje punu podršku javnosti u Srbiji, to je Dalibor Čutura.
DEBITANT SA 37 SRUŠIO HRVATE!
Novi selektor Srbije se dugo "motao" oko nacionalnog tima kao igrač. Bio je srednji bek dokazanog kvaliteta, ali je na njegovoj poziciji konkurencija bila strašna. Ipak dočekao je svojih pet minuta u najboljem momentu. Mladen Dugi Bojinović otpao je sa spiska nacionalnog tima zbog nesuglasica sa selektorom pred Evropsko prvenstvo 2012. godine. Na posljednjem takmičenju na kome je Srbija uzela medalju Čutura je debitovao!
"Ja sam ulazio u 37. godinu i bio sam ubjedljivo najstariji. Još devedesetih sam ja bio na nekim širim spiskovima, zvali su me i Tuta i Vuja, ali nisam prolazio u uži izbor i nikad nisam uspio da uhvatim neko značajnije takmičenje", rekao je za MONDO Dalibor Čutura.
U vjerovatno najvećoj pobjedi srpskog rukometa, onoj nad Hrvatima u polufinalu u punoj Beogradskoj Areni dao je ključni gol i sa 37 godina kao debitant postao je heroj nacije!
"Bilo je svega, ja sam za te dvije nedjelje smršao osam kilograma, veliki je to stres bio. Pogotovo kada smo prošli grupu i kada smo saznali da ćemo da igramo sa Hrvatima u polufinalu. Ogroman je to naboj, igraš pred 22.000 ljudi, igraš sa Hrvatskom, a znamo kako se na to gleda", istakao je on.
Već je radio u nacionalnom timu, bio je pomoćnik novom članu Kuće slavnih Dejanu Periću u stručnom štabu, a nastup Dalibora Čuture na Olimpijskim igrama u Londonu 2012. godine niko od nas ne bi smio da zaboravi.
"OBEĆAJ, IGRAĆEŠ ZA SINA!"
Izvor: MN PRESS"Kada sam sa dugačkog, gotovo vječnog puta odavde do Španije konačno stigao u naš stan u Leonu, prvo što mi je Marija gotovo još na vratima rekla bilo je: 'Obećaj da ćeš, za svog sina, igrati na Olimpijskim igrama!' Daću sve od sebe da ispunim to obećanje!"
Drugo mjesto na Evropskom prvenstvu u Beogradu konačno je Srbiju poslije mnogo čekanja kvalifikovalo na Olimpijske igre. Ispostaviće se, posljednji put. Izvučeni su srpski rukometaši u grupu sa Južnom Korejom, Mađarskom, Španijom, Danskom i Hrvatskom. Dalibor Čutura se naravno našao na spisku nacionalnog tima, a onda mu se desila užasna tragedija. Srpski tim je prvi meč na Igrama imao 29. juča 2012. godine protiv Španije, a 8. jula su upravo španski mediji izvijestili da je njegov tada devetogodišnji sin Stefan poginuo u Leonu! Tada je Čutura igrao u Španiji, a nakon raznih glasina o njegovoj smrti skrhana porodica je još morala da se oglašava i da demantuje razne glasine.
"Stefan nije bio umiješan ni u kakvu uličnu svađu, niti u gađanje kamenjem, niti je bio dio bilo kakvih prepirki... Niko ne zna zasigurno kako se sve odigralo", naglasila je porodica nekoliko dana nakon tragedije. Poslije incidenta u jednom parku hitna pomoć je došla poslije nekoliko minuta i pružila prvu pomoć Stefanu. Još uvijek je davao znake života, ali je bio u jako teškom stanju i nažalost je nakon nekoliko sati borbe preminuo. Dalibor Čutura je tada bio na pripremema sa reprezentacijom, odmah se spakovao i otišao u Španiju, a vratio se 25. juna. Niti je tim htio u London bez njega, niti je on htio da ostavi Srbiju na cedilu. Četiri dana kasnije zaigrao je protiv Španije, a najbolje je igrao protiv Danske i Južne Koreje gdje je bio jedan od najboljih na terenu.
"Već je prošlo dosta vremena, ali niti je tim zahtijevao nije bio potrebu da zahteva. Mogli su svi da ne idu, a Čutura je morao da ide, to je bila moja lična odluka. Smatrao sam da to mora da bude tako i naravno da sam imao podršku tima za tako nešto Mislim da je odličan profesionalac i odličan čovjek i to je bio jedan od načina da svu tu muku prebrodi lakše. Vjerovatno neće nikada zaboraviti, ali eto vjerovatno je to bio jedan od načina da se izbori sa tim", prisjetio se za MONDO tadašnji selektor Veselin Vuković.
Kada se vratio sa Olimpijskih igara - ipak je dobio lijepe vijesti! Njegova supruga Marije je opet bila trudna. "Ništa nismo planirali i Marijina trudnoća desila se spontano. To saznanje zateklo nas je u periodu kada se desila i porodična tragedija. Valjda je tako moralo da bude", rekao je Čutura nakon Londona.
"Uvijek stojim iza toga da mi je reprezentacija dala mnogo toga u životu, kada god mogu da pomognem tu sam, u bilo kom smislu, pošto sam bio čak i pomoćni trener na prethodnom Evropskom prvenstvu. Kad god mogu, ja ću se odazvati", istakao je za MONDO srednji bek "orlova" kada je sa 41. godinom, kao MVP prvenstva Rumunije ipak prihvatio poziv tadašnjeg selektora Dejana Perića i obukao dres nacionalnog tima u duelu upravo protiv Rumunije.
Tada je Srbiji gorjelo pod nogama i pojavio se Dalibor Čutura da je spašava. Sada rukometnoj Srbiji gori pod nogama i dok se mašta o većim imenima, opet je tu on, da spasi "orlove". Prošli put je uspjelo, ovaj put i ako mu ne uspe - da znamo koga se uvijek treba sjetiti jer je došao kada vjerovatno niko nije htio, da vadi kestenje iz vatre. Valjda Dalibora Čuturu Srbija neće olako potrošiti, jer ovakvih nema puno. Ne u Srbiji. Nigdje na svijetu. Srećno selektore.
Pratite sve sportske vijesti na jednom mjestu, budite dio Mondo sportske zajednice na Viberu!
(MONDO, Nikola Lalović)