BiH bi u periodu 2023-2025. godina mogla ostvariti prosječni godišnji rast fizičkog obima industrijske proizvodnje od oko pet odsto na godišnjem nivou, navodi Direkcija za ekonomsko planiranje BiH u informaciji o perspektivama.
U posmatranom periodu u BiH se, kao i u svijetu, očekuje usporavanje ekonomskog rasta, što će se odraziti i na kretanje obima proizvodnje, zaposlenosti i izvoza.
Tokom ovog perioda kretanja u okviru industrijske proizvodnje će, osim ekonomskih kretanja u spoljnom okruženju, dosta zavisiti i od internih dinamika u BiH.
U ovom periodu očekuje se poboljšanje implementacije reformskih mjera na unapređenju poslovnog ambijenta koje sprovode nadležne institucije u BiH, jer je poboljšanje poslovnog ambijenta preduslov za povećanje ulaganja i domaćih i stranih, naglašava se u informaciji.
To će omogućiti i iskorištenost postojećih i pokretanje novih kapaciteta, povećanje broja zaposlenih i jačanje konkurentske pozicije domaćih proizvođača na domaćim i inotržištu.
Projekcije na tržištu rada u periodu 2023-2025. godina bazirane su na poslovnom okruženju u EU i BiH, odnosno pretpostavljenom kretanju tražnje, trgovine, kao i investicija.
Pretpostavljeno kretanje investicija i trgovine bi se trebalo odraziti na broj zaposlenih lica, ali i na plate.
Kao i prethodnih godina, poslovni ambijent u oblastima koje tradicionalno zapošljavaju najviše lica u BiH, kao što su industrija, trgovina i pojedine uslužne djelatnosti, značajno bi mogao determinisati obim zapošljavanja, uz nešto manji doprinos javnog sektora.
Time bi u periodu 2023-2025. godine ukupan broj zaposlenih lica u BiH mogao biti uvećan za 1,1 odsto do 1,5 odsto na godišnjem nivou, dok bi prosječna neto plata mogla biti uvećana u tom periodu od tri do pet odsto na godišnjem nivou.
U informaciji se naglašava da treba uzeti u obzir rizike za ostvarenje projekcija koji bi mogli značajno uticati na pretpostavljeni rast osnovnih indikatora na tržištu rada.
Značajne neizvijesnosti oko dešavanja u Ukrajini mogle bi se loše odraziti na ekonomiju, a potom i na tržište rada, gdje bi, uz sporiji ekonomski rast, manji obim investicija i trgovine i uopšte lošije uslove poslovanja, rast broja zaposlenih lica, kao i plata mogao biti niži od pretpostavljenog, navodi se u informaciji.
Osim toga, migracije stanovništva i stepen implementacije strukturnih reformi mogao bi uticati na posmatrane indikatore tržišta rada, kao i na nivo kupovne moći i životnog standarda.
MONDO/Srna
