Građani BiH vraćaju dugove INA?

INA vraća dugove od oko pola milijarde KM koje ima prema Hrvatskoj, ocijenili stručnjaci za naftni sektor u BiH.

Stručnjaci u BiH se slažu da je osnovni razlog za povećanje cijene goriva od strane INA njihov monopolski položaj od oko 72 odsto, te oni imaju ogromne dugove prema svojoj matičnoj državi, tako da posljednjim poskupljenjem goriva pokušavaju da to nadomjeste.

"Sigurno da je to ključni razlog za povećanje cijena. Država nije smjela dozvoliti monopolski položaj jedne takve kompanije koja nas sad drži u šaci i koja svoja dugovanja prebija i preko leđa građana BiH", rekao je Duljko Hasić, ekonomski analitičar Spoljnotrgovinske komore BiH.

On ističe da je cijena nafte u BiH podignuta nedugo poslije najave premijerke Hrvatske Jadranke Kosor da INA svoj dug mora vratiti do kraja godine jer će se u suprotnom ići na prinudnu naplatu.

"Građani BiH plaćaju dugove hrvatskih kompanija jer posljednja poskupljenja nisu opravdana cijenama na svjetskom tržištu. Država kroz konkurencijsko vijeće mora što prije da se zaštiti od monopola", istakao je Hasić.

Franjo Božić, direktor sarajevskog "Energopetrola", koji je kupio konzorcijum INA/MOL, kaže da nije tačno da su cijene povećane zbog duga INA jer se cijene formiraju po cijenama barela nafte na mediteranskom tržištu.
"Njihove konstatacije nisu tačne, cijene formiramo na osnovu cijena na Mediteranskoj i Roterdamskoj berzi i najnovije poskupljenje goriva je isključivo prouzrokovano kretanjem cijena na tim berzama", kazao je Božić.

Prema pisanju hrvatske štampe, dug INA od oko dvije milijarde kuna država je već ukalkulisala u svoj plan finansiranja, a dugovanja INA se reflektuju i na likvidnost drugih državnih preduzeća.

Dušan Bogdanović, energetski analitičar i poznavalac naftnih prilika u BiH, kaže da je INA naučila da na tržištu BiH "radi šta hoće" jer i pored profita zadnjim poskupljenjem naftnih derivata ubire i ekstraprofit.

"Najviše naftnih derivata u BiH uvozi se iz Siska i ta nafta je lošeg kvaliteta. Mislim da se ta nafta iz Siska u sezoni i ne plasira na tržište Hrvatske. Mada je tržište slobodno, ako im je stalo do spoljnotrgovinskog deficita, država mora reagovati kroz, recimo, uredbe o kvalitetu nafnih derivata", kaže Bogdanović.

On naglašava da bi najavljena zabrana uvoza dizel goriva koji sadrži više od 50 ppm (miligrama sumpora po kilogramu) pozitivno uticala na poboljšanje tržišne pozicije domaće proizvodnje.

"Rafinerija u Brodu uskoro će imati kapacitete da podmiri čitavu BiH, pa čak da se probija na susjedna tržišta. Donošenjem uredbe o kvalitetu naftnih derivata na INA će uticati negativno, ali onda ćemo dobiti još jednog agresivnog igrača, a to je MOL", istakao je Bogdanović.
Amela Kečo, sekretar Udruženja prometnika nafte i naftnih derivata FBiH, kaže da je posljednje povećanje cijena posljedica podizanja rafinerijskih cijena prvenstveno rafinerija iz Hrvatske.

"Sve rafinerije su imale velike gubitke i povećanjem cijena, što je i logično, žele da nadoknade svoje gubitke. Svjedoci smo koliko dugovanja INA ima za poreze i doprinose", kazala je Amela Kečo. (MONDO)