Da li se BiH može ekonomski oporaviti?

Ekonomista Damir Miljević izjavio je u četvrtak da je činjenica da su najjače svjetske ekonomije najavile postojanje signala o izlasku iz recesije, te da će problem oporavka u BiH biti duži i teži nego u zapadnim ekonomijama.

"Američka i evropska ekonomije dostigle su dno u ovoj krizi i može se očekivati lagani put prema gore, a ono što će biti najvjerovatnije najveći problem u svemu tome je to što je postojeća kriza dovela do enormno velike nezaposlenosti u tim zemljama, pa će i oporavak biti teži, jer zapošljavanje nije jednostavna stvar", rekao je Miljević Srni.

Prema njegovim riječima, firme koje su žive i koje rade poslovaće sve bolje, ali će zapošljavanje biti objektivan problem.

Miljević je, uz konstataciju da je cijeli Balkan, pa samim tim i RS kasnio, neki pozitivni efekte ili, eventualno, dostizanje dna se može očekivati u januaru ili februaru naredne godine, s tim što će problem domaće ekonomije biti daleko teži nego problem vitalnih ekonomija.

"Mi nismo pogođeni samo tekućom krizom, nego smo u problemu nepostojanja strukturnih reformi u ekonomiji i lošeg privrednog ambijenta, tako da će oporavak biti puno duži i teži nego u zapadnim ekonomijama", ocjenio je Miljević.

Ekonomista Svetlana Cenić izjavila je da će privredni rast razvijenih ekonomija biti usporen, jer je to ekonomska logika – ako postoji pad zaposlenosti to automatski znači i pad potrošnje.

"Onaj nivo potrošnje koji bi imali zaposleni sa svojim prihodima da kupuju određenu robu je sasvim drugačiji u uslovima zaposlenosti u odnosu na uslove povećanog procenta nezaposlenosti", pojasnila je Cenić, dodajući da ono sa čime se SAD sada suočava je pad potražnje za robom, odnosno pad potražnje - za koga će robu proizvoditi.

Prema njenim riječima, poređenje SAD i tržišta kao što je BiH ili regiona ne stoji, zato što je SAD pogođena rastom finansijskog sektora, sa finansijskim derivatima koji na ovim prostorima još nisu zaživjeli.

"Ono što je pogodilo bh. privredu, pa samim tim i privredu RS jeste činjenica da je u svetskoj recesiji bio i pad zahtjeva za našom robom koja je slabo konkurentna", konstatovala je Cenić.

Uz probleme koji su vezane za samu cijenu domaće robe namjenjene izvozu, ona je navela i da je većina domaćih proizvodnih grana radno intezivna, a da vrlo mali broj tehnološki intezivna.

Cenić je navela da mašine kojima se proizvodi nisu osavremenjene, rade se mnogo jednostavniji proizvodi, nema visokog procenta tehnologije, da se povećavaju nameti raznih vrsta, te da je u uslovima kada nema istraživanja, razvoja, ulaganja, jako teško biti konkurentan.

Ona je dodala da je prisutan i pad bankarskog profita, što opet govori o stanju u privredi, kao i da se druge berze relativno oporavljaju, dok su obe berze u BiH i dalje u lošem stanju.

(Srna)