Mediji, međutim, javljaju da je u pitanju samo varbalno saglasje o potrebi globalne finansijske regulative.
Predstavnici vlada i bankarskog sektora "skopili su primirje" poslije četiri dana uzajamnog optuživanja na redovnom godišnjem zasjedanju Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu i na kraju skupa se složili da postoji potreba za globalnom finansijskom regulativom.
"U mnogim aspektima, našli smo zajedničko stanovište", izjavio je poslije zatvorenog sastanka predstavnika dveju struja izvršni direktor "Dojče banke" Jozef Akerman, navodeći da su "predstavnici biznisa, politike i regulatornih organa ostvarili bolji dijalog nego ikada ranije", prenijeli su svjetski mediji.
Ranije tokom skupa, koji je otvoren 27. januara, političari su "sasuli drvlje i kamenje" na bankare, koji su se usprotivili, kako su naveli, pretjeranim i nekoordinisanim pokušajima da se pooštri regulativa poslije paketa pomoći bez presedana u istoriji, kojima su vlade uskočile da spasu finansijski sektor u vrijeme krize.
Jedna od tema, kako je prenijela agencija Blumberg, bila je kako odrediti da li je finansijska institucija "suviše velika da bi smjela da propadne", odnosno da li bi njena propast naškodila cijelom finansijskom sistemu.
"Neki misle da treba shvatiti da i male finansijske institucije, ukoliko su povezane sa drugima, mogu da izazovu sistemske probleme isto kao i velike", izjavio je Jon Sununu, bivši američki senatro, a sada jedan od funkcionera "Banke Njujorka".
"Dobro smo prodiskutovali situaciju i došli do saglasja", rekao je direktor najveće američke banke, "Benk ov Amerika", Brajan Mojnihan, koji je objasnio da "mora postojati sveobuhvatna diskusija da bi se obezbjedilo da se učini što je potrebno kada je refoma (finansijskog sektora) u pitanju".
Skupu sa vodećim bankarima - među kojima su bili predstavnici najveći američkih i evropskih finansijskih institucija, ali i zamjenik guvernera Narodne banke Kine Džu Min - prisustvovali su i ekonomski savjetnik Bijele kuće Leri Samers, britanski ministar finansija Alister Darling i njegova francuska koleginica Kristina Lagard.
Američki predsjednik Barak Obama je nedavno objelodanio plan za "obuzdavanje" banaka, koji ide i dalje od dogovorenog na prošlogodišnjem samitu Grupe 20 industrijski najrazvijenijih zemalja svijeta i država sa privredama u naglom usponu.
Na tom skupu je, kako bi se izbjeglo ponavljanje najgore finansijske krize u posljednjih više od osam decenija, dogovoreno da banke vežu bonuse koje dijele svojim funkcionerima za svoje dugoročne performanse i da povećaju kvanititet i kvalitet kapitala koji posjeduju.
Mediji, međutim, javljaju da je dogovor o koordiniranju regulative na globalnom nivou jedna od rijetkih stvari o kojima su se bankari i političari javno složili na Forumu i da je u pitanju samo varbalno saglasje, koje za sobom nije povuklo i konkretne dogovore.
Akerman, koji se izdvojio kao nezvanični portparol bankara, izjavio je da "nešto mora da se dogodi, i to brzo, kako bi se povratilo povjerenje u bankarski sistem".
Akerman je još u petak rekao da se bankari slažu sa zahtjevima za povećanje kapitala banaka, bolju likvidnost i poboljšanu tržišnu infrastrukturu, kao i sa mjerama koje bi obezbjedile da propale banke ne ugrožavaju sistem.
Ostalo je, međutim, otvoreno pitanje sposobnosti regulatornih organa da koordinišu nova bankarska pravila na međunarodnom nivou, što je, kako je rekao direkotor Međunarodnog monetarnoig fonda Dominik Stros-Kan, "ključna lekcija iz krize" iz koje se svijet tek postepeno izvlači.
(Tanjug)
