Svakodnevna žurba i svjetska finansijska kriza doveli su do toga da se Amerikanci sve više opredjeljuju za keš, odnosno za finansijsko stanje svojih računa koje im omogućava da brzo dođu do gotovine.
Oročena štednja na duži rok izlazi "iz mode", a oni koji se za to opredjeljuju biraju pakete oročavanja sa malom kamatom, čak i bez kamate ako to omogućava da se oročavanje prekine brzo i bez kaznenih doplaćivanja.
Amerikanci su za osam mjeseci ove godine povukli 145,3 milijarde dolara sa raznih bankovnih računa, objavila je "Liper Inc".
"U vremenu koje je neizvjesno, sasvim je prirodna tendencija ljudi da ostanu likvidni i imaju novac koji im je lako dostupan", izjavio je agenciji AP Den Geler, izvršni potpredsednik finansijsko-analitičarske firme "Market Rejts Insajt".
Prema podacima te američke firme, koja analizira domaće bankarsko tržište, u prvih šest mjeseci 2010. je za 200 milijardi dolara opala oročena štednja sa rokom dospjeća za šest mjeseci do godinu dana, dok su za 171 milijardu dolara porasli depoziti obične štednje i drugih vidova bankovnih paketa sa klijentima lako dostupnim ličnim sredstvima.
To se dogodilo i zato što su kamatne stope pale na istorijski najniži nivo, ispod jednog procenta, što je prvi put od sredine prošlog vijeka. Na nacionalnom nivou, prosječna kamata je u prvoj polovini ove godine pala sa 1,20 odsto na 0,99 odsto.
Mnogi koji su imali oročenu štednju sada je povlače i gledaju kako da racionalno raspolažu gotovinom.
Istovremeno je širom SAD opalo korišćenje kreditnih kartica, a taj pad se bilježi konstatno već 23 mjeseca. Takođe već 18 mjeseci opada korišćenje pozajmica po tekućim računima.
Kada korisnici prestanu da koriste bankovne pozajmice ili kreditne kartice, prestaje i tok novca u ekonomiji pa depoziti naglo opadaju, rekao je Šerif Meleis, izvršni direktor njujorške konsultantske firme "Novantas".
Bankarski stručnjaci okrivljuju finansijsku politiku vlade zbog sve manjih kamata koje obeshrabruju Amerikance da oročavaju novac, upozoravajući da od poteza Federalnih rezervi zavisi da li će se kompanije i pojedinci opredeliti da opet štede ili će biti još oprezniji.
(Tanjug)
