Švedska, Finska i Norveška pripremaju svoje građane za izbijanje rata, katastrofa i drugih neočekivanih kriza. U brošurama koje se dijele građanima nalaze se detaljna uputstva šta svaka kuća treba ima za "ne daj Bože".
Milioni Šveđana su dobili brošure sa savjetima kako se pripremiti i ponašati u slučaju rata ili drugih neočekivanih kriza.
U pitanju je brošura od prije šest godina koja je sada ažurirana zbog onog što švedska vlada naziva "pogoršanom sigurnosnom situacijom", pri čemu se misli na rusku invaziju na Ukrajinu.
Prema pisanju Bi Bi Sija brošura je sada dvostruko veća.
Susjedna Finska takođe je objavila svoje savjete na internetu o "pripremi za incidente i krize", dok su i Norvežani nedavno primili pamflet koji objašnjava kako možete samostalno da se snađete tokom nedjelju dana u slučaju ekstremnih vremenskih prilika, rata i drugih prijetnji.
U detaljnom dijelu o vojnom sukobu, finska digitalna brošura objašnjava kako bi vlada i predsjednik reagovali u slučaju oružanog napada, naglašavajući da su finske vlasti "dobro pripremljene za samoobranu".
Ulazak u NATO
Švedska i Finska ušle su u NATO savez tokom posljednje dvije godine, nakon ruske invazije.
Norveška je bila članica osnivačica Zapadnog odbrambenog saveza, a za razliku od Švedske i Norveške, vlada u Helsinkiju odlučila je da ne štampa brošuru za svako domaćinstvo jer bi to "koštalo milione", a digitalna verzija mogla bi se lakše ažurirati.
"Poslali smo 2.2 miliona papirnih primjeraka, po jedan za svako domaćinstvo u Norveškoj", rekao je Tore Kamfjord, koji je odgovoran za kampanju samopripravnosti u Norveškoj upravi za civilnu zaštitu (DSB).
Šta je sve na spisku?
U brošurama je naveden popis namirnica koje treba imati kod kuće. Na popisu su dugotrajne namirnice kao što su konzerve pasulja, energetske pločice i tjestenina kao i lekovi, uključujući tablete joda u slučaju nuklearne nesreće.
Za Šveđane ideja o knjižici za hitne slučajeve nije ništa novo.
Prvo izdanje If War Comes (Ako izbije rat) nastalo je tokom Drugog svetskog rata, a ažurirano je tokom hladnog rata.
Ipak jedna poruka, sa sredine knjižice, pomjerena je na početak.
"Ako Švedsku napadne neka druga zemlja, nikada nećemo odustati. Sve informacije o tome da će otpor prestati su lažne."
"Moglo bi doći do rata"
Švedski ministar civilne obrane Carl-Oskar Bohlin rekao je prošlog mjeseca da, budući da se globalni kontekst promijenio, informacije za švedska domaćinstva takođe moraju odražavati promjene. Ranije ove godine upozorio je da bi "moglo doći do rata u Švedskoj", što se shvatilo pozivom na uzbunu jer je ministar smatrao da pomaci u izgradnji "potpune odbrane" napreduju presporo.
Zbog duge granice s Rusijom i iskustva rata sa Sovjetskim Savezom u Drugom svjetskom ratu, Finska je uvek održavala visok nivo odbrane. Švedska je, međutim, smanjila svoju infrastrukturu i tek se posljednjih godina ponovno počela pripremati.
"Iz finske perspektive, ovo je pomalo čudno", kaže Ilmari Kaihko, vanredni profesor ratnih studija na Švedskoj akademiji za odbranu.
"Finska nikada nije zaboravila da je rat moguć, dok su u Švedskoj ljudi morali biti malo uzdrmani da bi shvatili da se to zapravo može dogoditi."
Melisa Eve Ajosmaki, 24-godišnja studentkinja poreklom iz Finske koja studira u Geteborgu, kaže da se mnogo zabrinula kad je počeo rat u Ukrajini.
"Sad sam manje zabrinuta, ali još mi je na pameti šta bi trebalo da uradim ako izbije rat, posebno jer mi je porodica u Finskoj."
Šta sve piše u brošuri?
U brošurama su uputstva o tome šta učiniti u slučaju nekoliko scenarija kao i saveti građanima koji će im u kriznim situacijama pomoći da se bar privremeno samostalno snađu.
Finski kontrolni popis uključuje tablete joda, kao i hranu laku za kuvanje, hranu za kućne ljubimce i rezervno napajanje.
Švedski kontrolni popis preporučuje krompir, kupus, mrkvu i jaja uz limenke bolonjeze sosa.
Švedski ekonomista Ingemar Gustafson prisjetio se kako su se ranije pripremale brošure.
"Dobro je da dobijemo informacije kako bi trebalo da se ponašamo i kako da se pripremimo, ali nije da imam sve spremno kod kuće."
Jedna od najvažnijih preporuka jeste da građani kod kuće imaju dovoljno hrane i vode za piće 72 sata.
Pitanje je koliko je to praktično, naročito za veće porodice koje žive u manjim stanovima.
(EUpravo zato/index.hr)
