Javno mnjenje protiv intervencije. Kongresmeni se plaše da donesu odluku o akciji, pošto ih na jesen 2014. godine čekaju izbori.
Kada bi danas bilo održano glasanje u američkom Kongresu, lider te zemlje Barak Obama koji je zatražio podršku za vojni napad na Siriju, zbog navodne upotrebe hemijskog oružja od režima Bašara al-Asada, ne bi uspio da iza sebe okupi većinu kongresmena.
Pored toga, Obami na ruku ne ide ni stav američke javnosti, koja u ogromnom procentu ne podržava ulazak SAD u novi sukob na Bliskom istoku.
"Kada je u pitanju glasanje u Kongresu, znam da će to biti veliki poduhvat. Razumijem skepticizam i zato moramo sistematski da pojedinačno svakom senatoru i članu Kongresa objasnimo situaciju", rekao je Obama juče nakon Samita G20 u Sankt Peterburgu, priznavši da situacija u kojoj se nalazi nije najpovoljnija.
Iako su i vođe demokrata i republikanaca u Kongresu i Senatu rekle da podržavaju Obamin plan, bar što se tiče republikanskog vođstva, sem blage usmene podrške, Bijela kuća ne bi trebalo da očekuje značajniju pomoć i lobiranje sa te strane.
Brojevi su, za sada, veoma loši po Obamu, pa, prema pisanju "Vašington posta", samo 25 kongresmena iz obe partije u ovom trenutku podržava odluku o napadu, a protiv je njih čak 106. Da bi Obamin prijedlog prošao, neophodno je da ga podrži 218 kongresmena od ukupno 435.
"Slijedi 'presing na cijelom terenu' od administracije i oni demokratski kongresmeni koji su još neodlučni mogu da očkuju više telefonskih poziva iz Bijele kuće, pa čak i od samog predsjednika", kaže za Rojters jedan od članova Demokratske partije u Kongresu.
AP navodi da se, prema njihovim saznanjima, 192 kongresmena iz Donjeg doma (Kongresa) protivi intervenciji. To znači da bi, prema računici koja iz toga proizilazi, Obama morao da dobije podršku čak 90 odsto sada neopredeljenih kongresmena.
Kada je u pitanju Gornji dom (Senat), koji kontrolišu demokrate, za intervenciju bi u ovom trenutku glasalo 34, a protiv 32 senatora.
Ono što bi i ovde mogao da bude otežavajući faktor, jeste većina koja se traži, to jest tri petine ili 60 od 100 glasova za.
Bijeloj kući glavobolju zadaje i republikanski senator iz Kentakija Rend Pol, poznat po zalaganju za neintervencionističku politiku, koji je najavio opstrukciju, čime bi glasanje moglo da bude pomjereno.
Jedan od onih koji je promijenio mišljenje je republikanac iz Njujorka i bivši marinac Majkl Grim, ali ne u korist intervencije.
"Moja prva reakcija, kao marinca veterana, bila je podrška vrhovnom komandantu i napadima. Međutim, od tada sam čuo od mnogih birača da se snažno protive jednostranoj akciji u trenutku kada ima toliko stvari da se završava ovde kod kuće", rekao je Grim.
Ovaj stav upravo i oslikava situaciju u kojoj se nalaze mnogobrojni kongresmeni i senatori, koji nemaju podršku u javnosti, a već u novembru 2014, za nešto više od godinu dana, slede novi izbori za dobar dio Kongresa.
Poslije decenije ratovanja u Iraku i Avganistanu američka javnosti je, uz ekonomsku krizu koja traje, umorna od novog ulaska u sukob u kome se ne vidi kraj ni cilj.
Svi članovi Kongresa su pozvani u ponedjeljak popodne na zatvoreni sastanak, dok će demokratski kongresmeni u utorak ujutru da se sastanu sa Obaminim šefom kabineta Denisom Mekdonouom.
Obami podršku daju proizraelske grupe, uključujući i uticajne Američko-izraelski Komitet za javne poslove i Centar "Simon Vizental".
Izraelski premijer Benjamin Netanijahu rekao je da će od će od toga kako svijet bude reagovao na korišćenje hemijskog oružja u Siriji zavisiti i budućnost iranskog nuklearnog programa.
Jedno od pitanja koje se postavlja u Vašingtonu je i kakva bi mogla da bude Obamina odluka ako Kongres odbije njegovu inicijativu.
Juče su se čula oprečna mišljenja o tome, pošto je prvo njegov savjetnik za nacionalnu bezbjednost Toni Blinken izjavio da predsjednik neće donijeti odluku o napadu na Siriju u slučaju da ne dobije podršku Kongresa, dok je kasnije portparolka Savjeta za nacionalnu bezbjednost Kejtlin Hejden rekla da Obama ima pravo da odluči i bez podrške Kongresa, ali da je, ipak, želi.
Bivši američki ambasador u Ujedinjenim nacijama Džon Bolton rekao je za Foks njuz da misli da će rezolucija, ipak, proći u Kongrsu, ali da bi u slučaju da se to ne dogodi, Obama vjerovatno postupio kao britanski premijer Dejvid Kameron i ne bi započeo napad.
AP ocjenjuje da se Obama sada nalazi u veoma nezavidnoj poziciji, jer bi u slučaju da Kongres kaže "ne", a on, ipak, donese odluku o intervenciji bio suočen sa ustavnom krizom i stopiranjem svega što je pokrenuo - od izmjene imigracionih zakona do implementacija već usvojenih zakona o zdravstvenom osiguranju.
Alternativa tome je odustajanje od akcije, što bi, nakon višenedjeljenih prijetnji koje su stizale iz Vašingtona, moglo da se protumači kao slabost sadašnjeg američkog predsjednika.
"Obamina administracija se ponaša amaterski u pokušaju da napravi nekakav strateški plan. Niko iz Bijele kuće nema nikakvog ratnog iskustva, niti razume to. Danas ne postoji ni element iznenađenja, niti masovna podrška, a nemamo ni jasno definisan i ostvariv cilj", zaključio je bivši general-major i nekadašnji dekan američkog Ratnog koledža Robert Skejls.
Kakva će biti odluka Kongresa, znaće se najvjerovatnije u srijedu, kada bi trebalo da se održi glasanje, dok će samo par sati nakon toga svijet biti svjedok ili nove vojne intervencije ili privremenog zatišja ako Obama ne donese odluku o pokretanju američkih trupa.
(Tanjug)