Evropa se suočava sa problemom male stope nataliteta. Istraživači apeluju na poboljšanje radnih uslova, prije svega za žene.
Broj stanovnika Evrope će i dalje opadati ako stopa nataliteta ostane na sadašnjem nivou, piše u najnovijem izdanju njemačkog časopisa "Demografska istraživanja iz prve ruke".
Prema navodima časopisa u izdanju Instituta Maks-Plank za demografska istraživanja iz Rostoka, nivo od prosječno 2,1 djeteta po ženi potreban je za održavanje postojećeg broja stanovnika.
Makar približno taj broj rađanja postoji samo u Francuskoj, Velikoj Britaniji, Irskoj i skandinavskim zemljama. U tim državama žene imaju prosječno 1,8 do dvoje djece.
U Njemačkoj, Austriji i Švajcarskoj, kao i u zemljama istočne i jugoistočne Evrope stopa priraštaja iznosi samo između 1,3 i 1,5 promila.
Istraživači njemačkog instituta to objašnjavaju time što je školovanje sve zahtevnije i sve dugotrajnije, zbog čega mladi ljudi stalno odlažu planiranje porodice.
Čak i u zemljama sa većim priraštajem, kao što su Francuska, Švedska, Norveška, Finska ili Holandija, parovi često tek krajem tridesetih i početkom četrdesetih godina zaista i dobijaju djecu.
Naučnici posebno ukazuju na to da je priraštaj veći u onim zemljama u kojima je razvijena neophodna infrastruktura (jasle, dječiji vrtići) i u kojima muškarci u većoj mjeri učestvuju u vaspitanju djece i obavljanju kućnih poslova.
Pored toga, istraživači su ukazali i na pozitinan upliv tolerancije i sekularnih vrijednosti. Tako je, na primjer, sve veća prihvaćenost vanbračnih zajednica i u njima rođene djece, dovela do povećanja nataliteta u nizu zemalja u kojima je rađeno istraživanje.
Prema ocjeni naučnika, na stopu priraštaja se pozitivno odražava i migracija.
U osam evropskih zemalja (Holandija, Velika Britanija, Portugalija, Austrija, Italija, Francuska, Španija i Njemačka) su migrantkinje između 1997. i 2006. broj novorođenih uvećale za tri do osam odsto.
No, doprinos migrantske populacije je nedovoljan da bi neutralisao opšti pad nataliteta. Da bi on bio trajno povećan, istraživači smatraju da je bitno i da politika ponudi podsticaje - prije svega finansijske, ali i fleksibilnije radno vrijeme i mjere koje će ženama obezbijediti da bolje usklade profesiju i majčinsku ulogu.
(Beta)