Vrhovna rada Ukrajine raspustila je Vrhovni sovjet Autonomne Republike Krim pred sutrašnji referendum.
Prema agenciji Ukrinform za raspuštanje Skupštine Krima je glasalo 278 poslanika, a vršilac dužnosti šefa države i predsjednik Rade Aleksandar Turčinov izjavio je da odluka stupa na snagu odmah.
Itar-Tass navodi da su poslanici, istovremeno, podržali nalog skupštinskim odborima da prirpeme odluku o raspisivanju prijevremenih izbora na Krimu.
Ukrajinska agencija UNIAN javila je da je inicijator raspuštanja bio Turčinov.
Agencije su prenijele izjavu poslanice Partije regiona svrgnutog ukrajinskog predsjednika Viktora Janukoviča, Ane German, da se ta poslanička grupa protivi raspuštanju krimskog parlamenta.
"Mi možemo sada da usvojim popularnu odluku - referendum na Krimu je neustavan. Ali, šta dalje? Sa kim ćemo se dogovorati poslije referenduma", upitala je ona, protiveći se raspuštanju skupštine AR Krim, prenio je Ukrinform.
Istovremeno, na Krimu je počela s radom misija međunarodnih posmatrača.
Trideset posmatrača su iz Evropskog instituta za praćenje demokratije i izbora, čije je sjedište u Briselu - tu su predstavnici Poljske, Austrije, Francuske, Njemačke, Belgije, Bugarske, Mađarske, Grčke, Italije i Letonije, uključujući poslanike Evropskog parlamenta, članove nacionalnih parlamenata evropskih zemalja, vodeće evropske stručnjake za međunarodno pravo i poznate aktiviste za ljudska prava.
Posmatrači su planirali da obiđu sve regione na Krimu i utvrde da li su procedure za pripremu i održavanje referenduma u skladu sa ukrajinskim zakonom i međunarodnim standardima o organizovanju plebiscita, rekao je Piskorski, dodajući da među članovima misije ima ljudi sa bogatim iskustvom u praćenju izbora u Evropi i zemljama Zajednice Nezavisnih Država.
"Misija je došla na Krim na poziv krimske izborne komisije", kazao je Piskorski za Itar-Tass.
Misija će dati konačno mišljenje na osnovu praćenja rezultata izbora, dodao je on.
Premijer Krima Sergej Aksjonov pozvao je danas stanovništvo te autonomne republike da izađe sutra na referendum o statusu, slobodno bira "nezavisno od nacionalnosti i vjeroispovesti" i napravi izbor "kojim će se potomci ponositi".
"Ničeg se ne bojte. Vlada će učiniti sve da glasanje prođe spokojno, mirno i demokratski", rekao je on u televizijskom obraćanju, prenio je Itar-Tass. Ta ruska agencija prenijela je i izjave posmatrača koji su stigli uoči referenduma da je situacija mirna.
Koordinator misije međunarodnih posmatrača i direktor Evropskog centra za geopolitičke analize Mateuš Piskorski rekao je da je "stanje veoma mirno i nema nikakve napetosti".
Na ukrajinskom poluostrvu Krim sutra će biti održan referendum na kojem će stanovnici birati između pripajanja Rusiji i veće autonomije unutar Ukrajine, u krajnje napetoj atmosferi pošto Zapad referendum smatra nezakonitim i prijeti sankcijama Moskvi, za koju je glasanje potpuno legitimno. Zapad strahuje da bi to poluostrvo na Crnom moru, na kojem većinu stanovnika čine Rusi, moglo da se pripoji Rusiji.
U tom duhu, Njemačka je juče poručila da rezultati referenduma o otcjepljenju Krima i njegovom pripajanju Rusiji neće biti "relevantni".
Vodeći političari iz redova demohrišćana, kancelara Angele Merkel, koji se bave privredom, izjasnili su se protiv uvođenja ekonomskih sankcija Rusiji u rešenju ukrajinske krize, uz obrazloženje da bi to moglo, onda, da pogodi obe strane.
"Takve "kazne" bi bile potpuno neprilagođeni element u spoljnoj politici", rekao je danas predsjedavajući Odbora za privredu njemačkog Bundestaga Peter Ramzauer iz bavarske Hrišćansko-socijalne unije magazinu Fokus, ocjenivši da bi sankcije zapada i protivmjere Moskve pogodile obe strane.
On je istakao da bi zato, što Kina neće učestvovati u tome, Rusiji ostati otvoreni putevi svjetske trgovine. Skeptično na sankcije prema Rusiji gledaju i u poslaničkom klubu demohrišćana u odboru za mala i srednja preduzeća koja zapravo angažuju 70 odsto zaposlenih u Njemačkoj.
"Oni koji bi mogli biti "nasamareni", bili bi opet mi, Nijemci"', rekao je predsjedavajući kluba Karsten Lineman i upozorio da je samo u Njemačkoj više od 200 000 radnih mjesta povezano i u zavisnosti od poslovanja sa Rusijom.
(MONDO/Agencije, Foto: Beta/AP, Vadim Ghirda)