Prije 40 godina, 20. jula 1969. godine Nil Armstrong je učinio "mali korak za čovjeka, ali veliki za čovječanstvo!"
Kročio je na površinu najbližeg susjeda naše planete - Mjesec.
Bio je to vrhunac takozvane svemirske trke - hladni rat se tada već uveliko preselio u svemir. Na njegovom početku Rusi su imali veliku prednost.
Sovjetski Savez je 1957. godine lansirao prvi vještački satelit Sputnjik, šokirajući Amerikance i ispunjavajući ih strahom.
Manje od četiri godine kasnije, Rusi su učinili još jedan podvig - Jurij Gagarin postao je prvi čovjek koji je letio u kosmos.
Tri sedmice kasnije, Amerikanac Alen Šepard učinio je isto.
Trka se zahuktavala, a predsjednik Džon Kenedi jasno je stavio do znanja da neće dozvoliti da u njoj Rusi vode glavnu riječ.
"Oči svijeta sada su okrenute svemiru, mjesecu i udaljenijim planetama. Zarekli smo se da nećemo dozvoliti da se na njima vijori neprijateljska, osvajačka zastava, nego zastava slobode i mira. Zarekli smo se da svemir neće biti ispunjen oružjem za masovno uništenje nego instrumentima znanja i razumijevanja. Da bismo taj zavjet ispunili, moramo da budemo prvi i bićemo prvi", govorio je Kenedi.
Predsjednik Kenedi najavio je da će prije isteka sedme decenije Amerikanac kročiti na mjesec - i prije 40 godina, u julu 1969. to se i dogodilo.
Tog nezaboravnog, divnog poduhvata ne bi, međutim, bilo bez hladnog rata, kao pokretačke snage, priznaje dr Sergej Hruščov, bivši sovjetski raketni stručnjak i sin predsjednika SSSR Nikite Hruščova.
"Da nije bilo hladnog rata, to se nikada ne bi dogodilo. Ne bi bilo Sputnjika, ne bi bilo poniženja Amerike i potrebe da povrati dostojanstvo nekim još većim poduhvatom. Pogledali su u nebo, vidjeli mesec i odlučili da tamo odu", izjavio je dr Sergej Hruščov za Bi-Bi-Si.
Sergej Hruščov istisče da "Rusi nisu osjećali strah, iako su bili okruženi američkim vazduhoplovnim bazama, a da taj događaj nije privukao mnogo pažnje, te da je 'Pravda' jedva objavila desetak redova - da su Amerikanci lansirali raketu i prošetali po Mjesecu.
"Televizija taj događaj nije prenosila, niti je u bioskopima prikazan film o Apolu 11. To nije bila tajna, jednostavno nije bilo publiciteta", ističe on.
Dr Hruščov priznaje da su Sovjeti radili na tome da u orbitu lansiraju nuklearno oružje, a bivši direktor NASA dr Robert Froš kaže da su i Amerikanci o tome razmišljali.
"Pojedini dijelovi vojske smatrali su da to ima smisla. Većina naučnika i inženjera bila je mišljenja da to nije najzgodnije mjesto za postavljanje raketa, da je mnogo bolje da se rakete rasporede na zemlji, pa da kroz svemir putuju na odredište. No, bilo je oficira koji su smatrali da bi satelite trebalo napuniti bombama i raketama", rekao je Froš za Bi-Bi-Si.
Bivši američki atronaut Baz Oldrin, drugi čovjek koji je hodao po Mjesecu kao član legendarne svemirske misije Apolo 11, izjavio je da bi NASA sebi u budućnosti trebalo da postavi veće ciljeve - poput Marsa.
Uoči obilježavanja 40. godišnjice prvog stupanja ljudske noge na Mjesec, u okviru misije u kojoj je 1969. godine Oldrin učestvovao, američki astronaut kazao je da je NASA bila u pravu kada je 1972.
godine odlučila da prestane da šalje ljudske posade na Mjesec.
"Mars je daleko više pogodan za zemaljska bića i daleko pogodniji za naseljavanje (od Meseca). To je mogući izvor života", kazao je Oldrin za američku televizijsku stanicu Foks.
On se podsjetio svog prvog koraka na Mesecu, opisavši Mesec kao "potpuno pust i beživotan". Oldrin je dodao da se površina Mjeseca vjerovatno nije mijenjala u posljednjih 100.000 godina.
Oldrin će zajedno sa svojim kolegama iz Apola 11 Nilom Amstrongom i Majklom Kolinsom prisustvovati u Bijeloj kući svečanosti koja će biti organizovana povodom 40. godišnjice prve šetnje Mjesecom.
Najavljeno je da će trojicu bivših astronauta primiti i američki predsjednik Barak Obama.
Foto galeriju možete da pogledate OVDJE!
(agencije/MONDO)
