Samit EU, koji počinje u Briselu, obilježiće duboke podjele, jer devet novih zemalja članica i dalje odbacuje plan za borbu sa klimatskim promjenama.
Novim članicama ne dopada se, prije svega, finansiranje mjera za smanjivanje emisije gasova koji izazivaju efekat staklene bašte u najsiromašnijim zemljama svijeta, koje bi trebalo da pomognu bogatije zemlje, izjavio je danas novinarima u Briselu mađarski premijer Gordon Bajnai.
Finansiranje klimatskih promjena, Lisabonski sporazum i zapošljavanje su tri važne teme o kojima učesnici dvodnevnog samita treba da postignu dogovor.
Posljednji pregovori ministara finansija EU, koje je na istu temu organizovano minule sedmice u Luksemburgu, propali su, podsjeća agencija CCTK, ukazujući da švedsko predsjedništvo unije od tog doba nije pronašlo kompromis koji bi bio prihvatljiv za sve zemlje.
Novim zemljama članicama unije iz srednje i istočne Evrope, prije svega, smeta mehanizam prema kome bi bogatije zemlje svojim prilozima trebalo da pomognu siromašnijim državama.
Šveđani predlažu da se ta sredstva određuju prema visini bruto domaćeg proizvoda (BDP) koji odražava mogućnosti nacionalnih ekonomija.
Češka i druge zemlje iz srednje i istočne Evrope bi, međutim, prije željele da se ta sredstva ne računaju samo prema BDP-u već i prema drugim pokazateljima, računajući prihode domaćinstava.
To bi u praksi značilo da bi države kao što su Njemačka, borbi sa klimatskim promjenama trebalo da doprinesu većim iznosom, dok bi Češka i druge zemlje tog regiona tako uštedjele.
"Prije nego što odemo u Kopenhagen (na globalni samit), moramo da znamo unutrašnji ključ o tome kako će svaka zemlja pojedinačno učestvovati u finansiranju tog nevjerovatno ambicioznog cilja", komentarisao je i slovački premijer Robert Fico.
Za sada postoji samo devet zemalja koje žele da se to finansiranje pojasni. "Drugima bi više odgovaralo kada bi se najpre prihvatili veliki politički ciljevi, a da se tek potom to raspodjeljuje".
Ali mi nemamo snažnu privredu, mi želimo da vidimo koliko će nas to koštati, napomenuo je Fico.
Evropska komisija prognozira da finansiranje borbe sa klimatskim promjenama godišnje može da dostigne čak 100 milijardi evra.
Neke zemlje, prije svih Njemačka, medjutim, odbacuju da EU u završnom dokumentu sa briselskog samita navedu konkretne iznose novca kojim bi svaka bogatija zemlja ponaosob trebalo da pomogne siromašnijima u ispunjavanju te obaveze u borbi protiv globalnog zagrijavanja.
Unija, prema mišljenju Berlina, ne bi trebalo da otkriva "karte" prije decembarske klimatske konferencije u danskom Kopenhagenu, gdje bi trebalo da bude dogovoren nasljednik takozvanog Kjoto protokola.
Tim protokolom je predviđeno da sadašnji obim emisije gasova sa efektom staklene bašte prestane da važi 2012. (Tanjug)