U Poljskoj će biti održani vanredni predsjednički izbori pošto je u avionskoj nesreći, pored još 95 osoba, poginuo poljski predsjednik Leh Kačinjski.
Ukoliko nijedan kandidat ne osvoji više od 50 odsto glasova, drugi krug izbora za šefa države održaće se 4. jula. Predsjednički mandat je pet godina.
Najviše šansi da pobijede na izborima između deset kandidata, na osnovu sprovedenih anketa, imaju predsjednik Sejma (parlamenta) Bronislav Komorovski (58) i blizanac poginulog predsjednika Jaroslav Kačinjski (61).
Komorovski je kandidat liberalne stranke na vlasti Građanske platforme iz koje je i aktuelni poljski premijer Donald Tusk, i vršilac je dužnosti predsjednika, dok je Jaroslav kandidat desničarske stranke Zakon i pravda. Obojica kandidata su konzervativni katolici koji su međutim dosta različiti, prije svega, Kačinjski je - za razliku od Komorovskog - euroskeptik.
Prema najnovijim anketama, Komorovski bi mogao da dobije između 40 i 45 odsto glasova a Jaroslav između 30 i 35 posto. Ostali su daleko iza njih dvojice. Komorovskog kao predsjedničkog kandidata su podržali i bivši vođa "Solidarnosti" Leh Valensa i prvi postkomunistički premijer Tadeuš Mazovjecki.
Komorovski i Kačinski predsjedničku predizbornu kampanju završili su 18. juna u Gdanjsku, luci na Baltiku, poznatom industrijskom i sindikalnom centru gdje je nastao pokret "Solidarnost" kome su obojica nekada pripadali i učestvovali u njegovoj kampanji rušenja komunističke vlasti 1989. u Poljskoj.
Izbori će, prema ocjeni Rojtersa, pomoći Poljacima da odrede brzinu sprovođenja privrednih reformi i daju ton odnosima Varšave sa partnerima u Evropskoj uniji i istorijskim suparnikom Rusijom.
Poljska ima oko 38 miliona stanovnika, a pravo glasa na izborima ima njih oko 30 miliona. Na predsjedničkim izborima 2005. godine odziv birača bio je oko 50 odsto, a samo malo više, oko 54 odsto, izašlo je na parlamentarne izbore 2007. godine.
(Tanjug)