Mala Gospojina: Šta ne treba raditi danas

Autor:

SPC i vjernici danas slave Rođenje Presvete Bogorodice, praznik u narodu poznat kao Mala Gospojina.

0
A- A A+


Na Malu Gospojinu slavi se uspomena na dan kada je u Nazaretu, u domu Joakima i Ane, rođena Sveta Deva Marija i spada u jedan od najvećih zavjetnih praznika.

Joakim i Ana su dugo bili neplodni, bez djece. Već stari, oni su molili Boga da im podari dijete, da ih obraduje kao što je nekada obradovao Avrama i Saru, darovavši im sina, Isaka. Jednog dana, moleći se Bogu u voćnjaku pod drvetom lovora, Ani se javio anđeo i rekao joj da je njen glas stigao do Nebesa i da će ubrzo biti majka.

Ana se tada zavjetovala da će dijete podariti Bogu, da mu služi cijelog vijeka.Bog im je podario ćerku, ali i Bogomajku. Starica Ana rodila je ćerku, kojoj je dala ime Marija, što znači visoka ili gospodareća.

Djeva Marija koja je nastala kao plod molitvi odvedena je u hram kad je imala tri godine. Sa 14 godina se vratila u Nazaret gdje joj je, prema predanju, saopštena blagovjest arhangela Gavrila da će roditi Sina Božijeg.

Izvor: YouTube

Scena Roždestva Bogorodice sa Svetom Anom u postelji i novorođenom Marijom u koljevci obavezan je motiv pravoslavnih ikona i srednjovjekovnih manastirskih fresaka.

U narodu se ovaj praznik slavi uz živopisne običaje, uglavnom posvećene rađanju. Veoma je cjenjen kod Srba, a u većini mjesta održavaju se vašari i druge svečanosti, proslave i molitve.

Takođe, na Malu Gospojinu mnogi planiraju i ugovaraju svadbe i vjenčanja, jer, prema predanju, ona mladencima, vjerenim, i vjenčanim na ovaj dan daruje posebnu blagoslov.

Vjeruje se i da kada je na ovaj praznik vedro da će sunčano biti i tokom jeseni, ali i zime.

Kao i na Veliku Gospojinu, prema vjerovanju, žene ne bi trebalo da obavljaju poslove u kući i oko nje.

Mala Gospojina spada u red Bogorodičnih praznika i nepokretan je, što znači da ima fiksno mjesto u crkvenom kalendaru i označen je crvenim slovom. Slavi se 21. septembra.

Jedan od najstarijih i najbolje očuvanih živopisa sa motivom Roždestva Bogorodice nalazi se u Kraljevoj crkvi u Studenici, zadužbini kralja Milutina s kraja 14. vijeka.

Ostali Bogorodičini praznici su Vavedenje, Sretenje, Blagovesti, Uspenje presvete Bogorodice (Velika Gospojina), kao i oni koji obilježavaju sjećanje na događaje iz njenog života, kao što su Pokrov Presvete Bogorodice i Polaganje rize Presvete Bogorodice.

Tagovi:

Ostale vijesti