Knjige su u modi, ali i na točkovima...

Banjaluka ove godine slavi vijek i po knjige. Naime, ove godine obilježava se 150 godina od osnivanja prve Srpske čitaonice u Banjaluci i BiH.

Knjige su u modi, ali i na točkovima... Foto: Vedran Ševčuk, mondo.ba

Bio je to povod da posjetimo Narodnu i univerzitetsku biblioteku Republike Srpske i da direktorku Ljilju Petrović Zečić pitamo o novim projektima i starim problemima.

- Dječije odjeljenje NUBRS-a biće vraćeno iz Borika u zgradu u centru?

Dječije odjeljenje je nekad bilo sastavni dio biblioteke. Izmješteno je da bi se na tom odjeljenju otvorio Ruski kulturni centar i premješteno u Borik. Izmještanjem tog odjeljenja dobili smo duple troškove i duple obaveze. I tada su građani negodovali, a mi smo svaki dan dobijali sve više i više zahtjeva roditelja, djece, škola i nastavnika da se vrati u biblioteku u centru, pa će se to i desiti.

Razloga za ovu odluku je više. Prije svega, došlo je do jednog neprirodnog razdvajanja od odjeljenja za odrasle. Čitaoci tinejdžeri, koji sa dječije literature prelaze na ozbiljnije knjige se negdje zagube. Osim toga, troškovi su dupli.

Budžet za kulturu je godinama isti - 500 hiljada KM za sve institucije. To je najveći problem.

Takođe, dolaze nam djeca iz cijele RS koja dolaze u Banjaluku u posjetu muzejima, pozorištima i biblioteci. Kada ih uputimo u Borik, njima je to komplikovano, treba pronaći autobus, pa onda i biblioteku... Vraćanjem dječijeg odjeljenja u zgradu u centru dobićemo neke nove mogućnosti - kolektivna članstva, različite radionice, a smanjićemo troškove. Planiramo da se to desi do maja. Nastojaćemo da ne bude prekida u radu, pa će premještanje biti izvedeno u nekoliko faza, postepeno.

Mjesto gdje će se nalaziti dječije odjeljenje je jako lijep prostor, koji gleda na spomenik Branku Ćopiću, na Trg Stefana Nemanje, osvijetljen je, sav u staklu i sigurni smo da će se dopasti našim najmlađim čitaocima.

- Kakva je sudbina odjeljenja na Starčevici i Obilićevu?

Moramo pogledati istini u oči i sami sebi priznati da se smanjuje broj korisnika ovih odjeljenja, a broj korisnika iz ovih krajeva grada veći je u centralnoj biblioteci. Odjeljenje na Starčevici biće zatvoreno, a za Američki kutak se traži novi prostor. Važnost postojanja stranih kulturnih centara u gradu je neosporiva. Ruski centar "Ruski mir", kancelarija Francuskog instituta, čitaonica Gete instituta, pa i Američki kutak daju mogućnost građanima da uče jezike, da studiraju u matičnim zemljama ovih institucija i upoznaju različite kulture.

Ipak, stanovnici naselja koja nemaju odjeljenje biblioteke, neće ostati uskraćeni za knjige. Od septembra bi trebalo da sa radom počne bibliobus, pokretna biblioteka kapaciteta do pet hiljada knjiga. Ova vesela biblioteka na točkovima imaće sve što treba - internet, kutak za dnevnu, sedmičnu i mjesečnu štampu, vrtuljak s knjigama, vlastiti agregat. Bibliobus je vrlo interesantan i atraktivan koncept - bus će biti oslikan različitim porukama koje skreću pažnju građana, pozivaju na čitanje...

ljilja petrović zečić Foto: Vedran Ševčuk, mondo.ba

Plan je da na teritoriji Banjaluke napravimo mrežu koju će opsluživati bibliobus. On će stizati tamo gdje nemamo biblioteke. I mogućnosti su brojne - posjeta udaljenim školama, karavani pisaca, posebni sadržaji... Ovaj servis je izuzetno dobro prihvaćen u regionu i Evropi - Slovenija, Austrija, Njemačka, Velika Britanija imaju ovaj sistem i izračunali su da je jeftiniji, efikasniji i atraktivniji. Sudeći prema njihovim iskustvima, građani se brzo naviknu. Bibliobus bi trebalo da sa radom počne u avgustu ili septembru.

- Ove godine obilježava se i jedna važna godišnjica. O čemu je riječ?

Ove godine obilježavamo 150 godina od osnivanja prve Srpske čitaonice u Banjaluci i BiH. Krajem aprila (25. 4.) organizovaćemo izložbu tim povodom, jer se NUBRS razvila iz te čitaonice i njen fond je bio prvi fond Biblioteke Vrbaske banovine osnovane 1936. godine. Planiramo da ove godine realizujemo i dvojezičnu monografiju na srpskom i engleskom. Ovo će biti prva monografija u ovih 150 godina. Objavićemo i jedan zbornik i postaviti spomen ploču na mjestu gdje je nekad bila srpska čitaonica.

Ovim projektima želimo da svima damo na znanje da u Banjaluci 150 godina traje želja naroda za čitanjem, za knjigom, obrazovanjem.

Riješen problem deponovanja

Pošto gradu vraćamo tri prostora koja smo koristili, zauzvrat smo dobili mnogo više prostora u skloništu u Ulici Sime Šolaje i ovi kvadrati će riješiti problem deponovanja bibliotečke građe za narednih 20 godina.

- Najviše članova biblioteka je imala u ratnim i poratnim godinama. Kakvo je stanje danas?

Za vrijeme ratnih godina imali smo jako veliki broj čitalaca. Nije bilo struje, ljudi su dolazili po knjige koje su tada bile zamjena za televiziju, nije bilo struje, interneta. Nakon devedesetih, došlo je do zatišja, a broj članova se smanjivao do 2005. Te godine su svi pričali o tome kako će tehnologija pregaziti knjige, ali to se, srećom, nije desilo. Danas se u svijetu štampa rekordan broj knjiga. Naša je biblioteka uvijek puna, a broj članova svake godine je sve veći.

Imamo i nekoliko akcija kojima želimo da stimulišemo čitanje. Jako se trudimo da nabavimo sve novo što se pojavi i na domaćoj i međunarodnoj književnoj sceni. Nije to uvijek veliki broj primjeraka, ali nabavimo koliko možemo. Uvođenje sistema automatizacije umnogome je olakšalo posao i povećalo broj čitalaca. Taj proces bi trebao biti završen do maja, pa više neće biti potrebe za pregledanjem na kataloškim ormarićima, ličnim dolaskom, moći će se sve uraditi online.

biblioteka, NUBRS, knjige Foto: Vedran Ševčuk, mondo.ba

Stalno obnavljanje fonda čitaocima daje motivaciju da se raspituje za nova djela. Tu je i cijena - 20 KM članarine za godinu dana, možete da čitate knjige, novine, časopise, koristite strane čitaonice, dođete na sve izložbe i promocije... Popularna je to cijena. Ona se neće mijenjati, neće rasti. Prihod od članarine ide za nabavku novih knjiga.

Čitanje je, čini mi se, opet u modi, a dolaskom bibliobusa biće sve još atraktivnije.

- U jednom intervjuu iz 2016. godine kao prioritete ste istakli digitalizaciju, povezivanje svih visokoškolskih i narodnih biblioteka u jedinstven sistem, kao i odjeljenja za restauraciju i konzervaciju papira. Dokle se stiglo s ovim?

Kada je riječ o odjeljenju za konzervaciju i restauraciju knjiga, završeno je, imamo dvije prostorije u podrumu u kojima su završeni sanacioni radovi. U jednoj prostoriji će se obavljati knjigovezački poslovi, a u drugoj će biti smješten jedan aparat koji će služiti za konzervaciju knjiga. To je odjeljenje koje košta i odlučili smo da ne čekamo da dobijemo novac, pa onda sve radimo, nego da radimo dio po dio.

Trenutno smo u fazi nabavke nitro uređaja koji služi da zaustavi propadanje knjiga. Dio sredstava smo dobili od Ministarstva civilnih poslova i u planu je da ovo odjeljenje počne sa radom otprilike u novembru. U RS ima mnogo vrijednih starih knjiga koje su na ivici propadanja i zaista treba da se učini nešto da sačuvamo naciuonalno blago od neprocjenjive vrijednosti.

biblioteka, NUBRS, knjige Foto: Vedran Ševčuk, mondo.ba

Valja poraditi i na sačinjavanju registra, a onda stižemo do digitalizacije, gdje je, rekla bih, stanje alarmantno. Vrijeme nas gazi i u ovom slučaju nam nije prijatelj. Digitalizacija treba da je nacionalni projekat i mi možda nemamo kapacitet da ga sami realizujemo, ali imamo dovoljno energije da ukažemo na značaj i da pokrenemo stvari.

Prije nekoliko mjeseci sa Srbijom smo potpisali sporazum da se digitalizacija radi po jedinstvenim standardima u okvirima srpskog kulturnog prostora.

Ostale vijesti