Reforma obrazovanja: ''Čeka nas težak posao''

Autor:

Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković ocijenio je da je obrazovnom sistemu Srpske, od predškolskog do visokog obrazovanja, potrebna transformacija koja će ga dovesti do nivoa obrazovnih sistema evropskih zemalja.

0
A- A A+
diploma, doktorat, student, studemti, master, školstvo, škola, univerzitet, fakultet, obrazovanje, profesor, učitelj, nastavnik Foto: MONDO/Stefan Stojanović

"Cilj je potpuna reforma obrazovnog sistema i dovođenje do toga da bude koristan privredi, da imamo veći BDP, veću zaposlenost, fleksibilnost naših privrednih kapaciteta. Moramo se baviti naučnoistraživačkim radom koji je trenutno skoro neprimjetan na našim univerzitetima i mjerama koje ćemo planirati u budžetu već od naredne godine", rekao je Višković novinarima.

On je nakon prve tematske sjednice Vlade Republike Srpske na kojoj je razmatrana Informacija o stanju u visokom obrazovanju izjavio da je Vlada odlučna da popravi stanje u obrazovanju, kao i da je to projekat cijele Vlade.

"Čeka nas nimalo lak i jednostavan posao. To su stvari koje moraju biti koncipirane, osmišljene i koje se moraju raditi u određenom periodu", naglasio je Višković.

On je poručio da će Vlada preuzeti sve dobre prakse iz okruženja.

Ministar za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo Republike Srpske Srđan Rajčević rekao je da na je današnjoj sjednici zaključeno da je stanje u oblasti visokog obrazovanja u Srpskoj nezadovoljavajuće, te je neophodno pristupiti operativnim aktivnostima koje će voditi u pravcu značajnog unapređenja tog stanja.

"Današnji obrazovni sistem karakterišu tromost, nefleksibilnost, neprilagođenost globalnim tržišnim trendovima, nepostojanje konkretne saradnje sa poslovnim subjektima, nizak stepen naučne produktivnosti i zastarjeli studijski programi", ocijenio je Rajčević.

Prema njegovim riječima, prijedlog mjera koje je danas predstavilo Ministarstvo i Vlada usvojila, odnosi se na budućnost koja se veže za 2035. godinu kada bi trebalo doći do konačne konsolidacije stanja u visokom obrazovanju.

"Tada očekujemo da ćemo biti na nivou razvoja visokog obrazovanja koji će biti sposoban da se prilagodi globalnim tržišnim trendovima", poručio je Rajčević.

On je pojasnio da se prijedlog mjera sastoji od tri faze, od kojih je prva analiza stanja koja bi trebalo da traje do sljedeće godine, druga faza je konsolidacija do 2022. godine i treća dugoročni period transformacije visokog obrazovanja do 2035. godine.

Rajčević je, navodeći zaključke sa sjednice, rekao da je potrebno ostvariti širi društveni konsenzus s ciljem transformacije visokog obrazovanja intervencijom Vlade kao predlagača novih zakonskih rješenja i operativnih aktivnosti koje će visoko obrazovanje učiniti prilagodljivim, otvorenim i proaktivnim.

"Visoko obrazovanje karakteriše neadekvatna kontrola kvaliteta koja se manifestuje kroz nepotrebne i zastarjele studijske programe, izbora za viša naučna zvanja, smanjenja naučnoistraživačke produktivnosti, zatvorenosti za vanjske uticaje, smanjenje broja najboljih univerzitetskih nastavnika - istraživača uz istovremeno povećanje administrativnog osoblja, smanjenje regrutne baze potencijalnih studenata, pad broja upisanih studenata i onih koji nastavljaju i završavaju studije u Srpskoj", naveo je Rajčević.

On je ocijenio i da je nepovoljna struktura upisanih studenata kada je riječ o prosječnom srednjoškolskom prosjeku zbog čega talentovani često odlaze iz zemlje, da je finansijski neodrživ sistem funkcionisanja javnih univerziteta i da su neadekvatni kontrolni mehanizmi za osiguranje kvaliteta rada privatnih visokoškolskih ustanova.

"Visoko obrazovanje karakteriše i nepotpuna i neadekvatna primjena bolonjske reforme, niska naučno-istraživačka produktivnost i međunarodna vidljivost naših istraživača, izuzetno slaba saradnja između visokog obrazovanja i privrede", dodao je Rajčević.

On smatra da je dugoročna transformacija visokog obrazovanja moguća isključivo uz podršku i putem aktivne saradnje Vlade i privrede uz fokusiranje na isplativije tržišne niše koje će pokrenuti dinamičan ekonomski rast za koji su potrebni visokoobrazovni kadrovi.

"U prvoj fazi očekuje nas donošenje novih zakonski rješenja u kontekstu onoga šta se dešava u regionu i Evropi, uz podizanja ulaganja u naučnoistraživački rad. Trenutno ulažemo 0,17 odsto BDP-a, što nije zadovoljavajuće", dodao je Rajčević.

On je istakao da je za zaključke i mjere dobio podršku cijele Vlade, predsjednika Vlade, predsjednika Republike Srpske i srpskog člana Predsjedništva BiH.

Ostale vijesti