Srpska pravoslavna crkva (SPC) danas proslavlja praznik Prepodobne mati Paraskeve, u narodu poznatije kao Sveta Petka, u spomen na dan kada je ova svetiteljka okončala zemaljski život.
Prepodobna mati Paraskeva rođena je u Epivatu, a prema zapisima srpskog vladike Nikolaja Velimirovića, porijeklom je Srpkinja. Njeni roditelji bili su imućni i pobožni, a osim nje imali su i sina Jevtimija, koji je kasnije postao poznati episkop maditski.
Nakon smrti roditelja, željna podvižništva Hrista radi, Sveta Petka otišla je u Carigrad, a potom u jordansku pustinju, gdje je provela godine u molitvi i podvižničkom životu.
Kada je ostarila, javio joj se anđeo Božiji i rekao da se vrati u otadžbinu. U rodnom Epivatu provela je još dvije godine u neprestanom postu i molitvi, nakon čega je predala dušu Gospodu.
Upokojila se u 11. vijeku, a na njenom grobu počela su se događati brojna čuda, među kojima su najčešća bila iscjeljenja. Njene čudotvorne mošti prenesene su u Carigrad.
Bugarski car Asen prenio je mošti svetiteljke 1238. godine u Trnovo, a nakon što je to područje palo pod osmansku vlast, sultan Selim odnio ih je u Carigrad.
Na molbu kneginje Milice, supruge srpskog kneza Lazara, mošti Svete Petke prenesene su u Srbiju, u Beograd, gdje su 125 godina počivale u kapeli na Kalemegdanskoj tvrđavi.
Mošti ove svetiteljke danas se nalaze u rumunskom gradu Jašiju, koji je poznato svetilište i mjesto hodočašća vjernika.
Na ikonama je Sveta Petka predstavljena u monaškoj odjeći, sa krstom i mirtinom grančicom, simbolom mučeništva.
U srpskom narodu Sveta Petka veoma je poštovana i smatra se zaštitnicom žena. Brojni izvori za koje se vjeruje da imaju ljekovita svojstva nose njeno ime, a jedan od najpoznatijih nalazi se na Kalemegdanskoj tvrđavi u Beogradu, gdje su njene mošti nekada počivale.
Sveta Petka zaštitnica je i kapele na Kalemegdanu, u kojoj se čuva velika svetinja – mali prst svetiteljke. Kapela je sagrađena iznad izvora za čiju se vodu vjeruje da pomaže u liječenju očnih bolesti.
Svake godine, na praznik Svete Petke, nakon liturgije u obližnjoj Crkvi Ružici, organizuje se litija do kapele na Kalemegdanu, gdje se okupljaju brojni vjernici kako bi se pomolili svetiteljki.
(Mondo)
