Radmanović: SDP glavni problem

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović smatra da do sredine marta neće biti formiran novi Savjet ministara i upozorava da je glavni problem SDP BiH koji je dobio veliki broj glasova, ali hoće da dominira ukupnom političkom scenom - što je nemoguće.

"Platforme koje su potpisali sa nekim partijama pokazuju radikalnu promjenu BiH u odnosu na sadašnji Ustav, što je neprihvatljivo i oni znaju da to ne može proći, ali ipak insistiraju na tome. Insistiraju i da njihov lider Zlatko Lagumdžija bude predsjedavajući Savjeta ministara, što je, takođe, nemoguće, jer to nije BiH", poručio je Radmanović u intervjuu SRNI.

On je ukazao da nije riječ personalno o Zlatku Lagumdžiji, već o tome da Hrvat treba da bude na toj dužnosti ako se hoće BiH ravnopravnih entiteta i naroda.

Na pitanje da li SDP BiH računa na podršku međunarodne zajednice eventualnim pritiscima, Radmanović je kazao da "ne može da uđe u njihovu glavu", ali da može međunarodnoj zajednici da poruči - da se tako više ne može raditi.

"Međunarodna zajednica završila je posao kada je riječ o pritiscima onda kada je BiH ušla u demokratske izborne procese kojima teži sva zapadna Evropa", istakao je Radmanović, dodavši da međunarodna zajednica ne može određivati ko će biti i šta će biti. On je napomenuo da takvih djelovanja prema njemu i drugim iz Republike Srpske nije bilo, te da bi pritisci bili - nesvrsishodni.

Radmanović je istakao da će jedan broj političkih kadrova u Sarajevu shvatiti da se BiH vani predstavlja onakva kakva jeste, a ne kako oni "sanjaju".

On je naveo da bi idući ministar spoljnih poslova trebao biti Srbin, s obzirom na to da predsjedavanje Savjeta ministara pripada Hrvatima, ali nije želio govoriti o imenu mogućeg kandidata za ovu funkciju, podsjetivši da SNSD ima sporazum o saradnji sa SDS-om i da će svakoj stranci pripasti po dva ministarstva, ali da je najvažnije da kandidat bude kvalitetan.

"To će biti šansa da popravimo ukupnu DKP-mrežu, u kojoj nije zadržana nacionalna ravnopravnost", napomenuo je Radmanović u intervjuu SRNI, dodavši da je zadržana ravnopravnost u ambasadorskim mjestima i u vezi šefova misija, ali da je Sven Alkalaj to poremetio.

Radmanović je ocijenio da je za BiH vrlo važno to što će u januaru predsjedavati Savjetom bezbjednosti UN, "ali ne toliko koliko to pričaju neki po Sarajevu, koji zbog svojih razloga to žele dići na nivo ličnog uspjeha".

On je naveo da je tokom boravka u Savjetu bezbjednosti prije mjesec i po dana čuo pohvale na račun Misije BiH i rada ambasadora BiH u UN Ivana Barbalića od britanskog i ruskog predstavnika u UN te da ne vidi nijedan razlog da on ne bi mogao izvršiti svoju ulogu i ovaj mjesec.

"Samo u Sarajevu prave `kuhinju` u radu naše misije i žele da se nametnu kao da se bez njih mjesec predsjedavanja ne može prevazići u Savjetu bezbjednosti. To nije tačno, jer mi već sada znamo koje će teme u januaru biti na sjednici Savjeta bezbjednosti. Riječ je o jednom krugu ljudi vezanog za ministra spoljnih poslova BiH Svena Alkalaja", objasnio je Radmanović.

On je dodao da se Misija BiH priprema za te teme koju BiH ima pravo da predloži, a koju je utvrdilo i Predsjedništvo BiH i usaglasio sa Sekretarijatom Savjeta bezbjednosti.

"To je izgradnja institucija sistema u funkciji očuvanja mira. BiH ima šta da kaže o tome. Pripremili smo nacrt materijala i neće biti nikakvih problema u vezi sa tim, ali i drugih tema da bi ekipa od deset ljudi iz Sarajeva morala da tamo ode, jer će kao bez njih sve propasti", napomenuo je Radmanović, dodavši da će biti i drugih tema, poput referenduma u Sudanu.

Radmanović je mišljenja da bi odlazak na tu sjednicu ministra spoljnih poslova BiH Svena Alkalaja, "koji je u nikakvom mandatu" - bila blamaža za BiH.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović podsjetio je da Predsjedništvo BiH po Ustavu vodi i kreira spoljnu politiku zemlje, čiji je izvršilac Ministarstvo spoljnih poslova te da tu nastaju problemi.

"Ministarstvo na čelu sa ovakvim čovjekom ne izvršava svoju obavezu u skladu sa Ustavom i zakonima, što ne doprinosi imidžu BiH u svijetu. Tu se teško mogu vršiti neke promjene sa nivoa Predsjedništva, ali ono treba da inovira smjernice za spoljnu politiku, Prethodne četiri godine radili smo na bazi smjernica prethodnog saziva, jer nije bilo dogovora. Sada mi se čini da ćemo se možda dogovoriti", naveo je Radmanović za SRNU.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH ocijenio je da se Republika Srpska završetkom procesa formiranja vlasti pokazala kao dobar primjer u BiH, za razliku od Federacije BiH u kojoj to nije učinjeno, što komplikuje ukupnu situaciju.

On je ocijenio da brzo formiranje vlasti u Republici Srpskoj, prije svega, pokazuje da su i političke opozicione partije prihvatile koncept koji se skoro pet godina provodi u Srpskoj i da nemaju kvalitativnih elemenata kao kritiku vlasti.

"Podrška vlasti u Republici Srpskoj, a time i SNSD-u još je veća nego što je na izboru bila izražena i to jeste razlika u odnosu na drugi entitet u BiH", rekao je Radmanović.

Radmanović pripada onima koji misle da nova vlada Srpske mora biti vlada kontinuiteta po ideji, sistemu razvoja, načinu prevazilaženja krize i socijalnoj osjetljivosti, a ne po kadrovima.

"Na kraju se i pokazalo da ona po kadrovima nije vlada kontinuiteta, jer ima deset novih ministara, ali jeste po smislu nastavka procesa razvoja Republike Srpske i ostvarivanja njenih ustavnih nadležnosti unutar BiH, što je vrlo važno. Mislim da je to želja svih građana u Srpskoj koji su glasali, ne samo za SNSD nego i za druge političke partije, da ova vlada nastavi politiku očuvanja dejtonskog statusa Republike Srpske", ocijenio je Radmanović.

Radmanović je ukazao na činjenicu da je komplikovaniji sistem u Federaciji BiH i da je teže doći do implementacije izbornih rezultata, izrazivši mišljenje da je taj proces ipak mogao ići brže.

"Nekonstituisanje vlasti u Federaciji BiH komplikuje ukupnu situaciju u BiH i to je negativno za sve nas. Ne vidim ko može imati interes od toga da se sporo formira vlast u BiH. Interes i Republike Srpske i svih u BiH jeste da se i u Federaciji BiH formira vlast, da nakon toga brzo dođemo do Doma naroda u BiH i neke koalicione priče u BiH, bez obzira na to kakva je ona", smatra Radmanović.

On se nada da su ključni nesporazumi u Predsjedništvu BiH ranije bili u vezi sa spoljnom politikom, ali da je početak rada novog Predsjedništva pokazao volju sve trojice članova da se dogovaraju.

Radmanović je napomenuo da vojna imovina nije u nadležnosti Predsjedništva BiH, podsjetivši da je zakonom propisano da se ona sporazumom rješava između Savjeta ministara BiH i enitetskih vlada, ali da se taj sporazum ne provodi.

"Bez ikakvog razloga to pitanje nije do sada riješeno i za to je kriv sarajevski politički krug. Predsjedništvo je odredilo 69 perspektivnih lokacija za Oružane snage BiH i niko ne spori da će one moći da ih koriste dok im trebaju, ali sporimo njihovo upisivanje kao vojne imovine", kazao je on i dodao da je moguće da se iduće godine u novoj bezbjednosnoj politici smanji broj lokacija, te da je nelogično da te lokacije postanu vlasništvo Ministarstva odbrane BiH.

Govoreći o regionalnoj saradnji, Radmanović je ocijenio da je ona nesporno sve bolja, te da se ne smije zanemariti uloga čovjeka koji to sve nosi - predsjednika Srbije Borisa Tadića.

"To je čovjek koji je prvi, hrabro i snažno pokrenuo tu priču u koju smo se mi iz regiona uklapali, kako kome odgovara. Dobro je što predsjednik Hrvatske Ivo Josipović to prihvata, jer sada ne možete živjeti ako ne govorite sa susjedima. Pozivam lidere Balkana da zajedničkom saradnjom kažu kako će izgledati naš region. Bez toga nema napretka, bićemo zatvoreni u svoje granice i nećemo se razvijati. Moramo zajedno dogovoriti i reći Evropskoj uniji i svima drugima kako izgeda region zapadnog Balkana", naglašava Radmanović.

On je ocijenio da zapadni Balkan ima mnogo više problema nego što je BiH, a najveći je Kosovo, a potom Makedonija.

Komentarišući dolazak predstavnika Bošnjačkog nacionalnog savjeta Srbije kod bošnjačkog člana Predsjedništva BiH od kojeg su zagražili podršku za internacionalizaciju "pitanja Sandžaka (Raške)", Radmanović je kazao da sa Izetbegovićem o tome nije razgovarao i da ne može određivati koga će on primati.

"Ali, moram reći da se u pravcima spoljne politike BiH insistira na dobrosusjedskim odnosima, a oni to ne mogu biti ako se petljate u neku unutranjšu stvar susjedne zemlje. A ovo sa Sandžakom je unutrašnja stvar Srbije i bilo kakva intervencija sa državnog nivoa iz BiH može biti samo kontraproduktivna“, istakao je Radmanović i dodao da - Izetbegović može nešto obećati, ali ne može to ispuniti.

On je zaključio da Sandžak "nije previše problematično pitanje u Srbiji, već da se o njemu više priča u Sarajevu, nego u Srbiji ili bilo kojoj evropskoj zemlji", kao i da Srbija ima i mehanizme i ustavni odnos da to pitanje riješi.

(Srna/MONDO)