Sven Alkalaj na sjednici UN-a optužio Kristijana Šmita za destabilizaciju BiH
Ambasador BiH u UN Sven Alkalaj na sjednici Savjeta bezbjednosti oštro je kritikovao visokog predstavnika Kristijana Šmita, optuživši ga da je preduzeo radnje suprotne Aneksu 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma i Ustava BiH, dovodeći je u stanje destabilizacije.
On je istakao da je Šmit u potpunosti uništio princip vladavine prava koji podrazumijeva ravnopravnost svih pred zakonom, bez izuzetka.
Alkalaj je naveo da je BiH ustavom utvrđena kao demokratska zemlja koja djeluje pod vladavinom prava i slobodnim i demokratskim izborima, a da je Šmit taj princip prekršio nametanjem izmjena izbornih pravila po završetku izbora.
Prema njegovim riječima, Šmit je prevario sve birače u BiH, jer bi oni sigurno glasali drugačije da su bili upoznati sa novim izbornim pravilima.
Alkalaj je naveo da je Šmit prevario sve aktere izbora, odnosno političke partije i nezavisne kandidate, koji bi ponudili drugačije izborne liste i izborni programi koji bi bili u skladu sa novim izbornim pravilima.
"Kako BiH može sprovesti svoj ustavni princip da je demokratska zemlja, ako se mijenjaju pravila izbora pravila izbora poslije izbora? To nikako ne može, a visoki predstavnik je taj koji je to onemogućio, koji u svom radu nema pravo da radi bilo šta suprotno Ustavu BiH. Da li to znači da BiH i njeni građani nisu dovoljno dobri za potpunu demokratiju?", upitao je Alkalaj.
Prema njegovom mišljenju, druga sporna stvar je to što je Šmit nametnuo ovakve izmjene Izbornog zakona BiH čije se vrednovanje sprovodi kroz matematičku formulu i koeficijent za učešće u izbornom procesu.
"To znači da imate državljana BiH koji su etnička manjina u određenim dijelovima zemlje i koji imaju koeficijent od na primjer 0,5, dok građani iste nacionalnosti u južnom dijelu BiH imaju koeficijent 1,5, što im daje veća prava i šanse u izbornom procesu. To je krajnji oblik etničke diskriminacije, koji je zabranjen aktima UN kao što su Konvencija o građanskim i političkim pravima i Evropska konvencija o ljudskim prava i osnovnim slobodama", dodao je Alkalaj.
Treća sporna stvar za Alkalaja je to što je Šmit nametnuo amandmane na Ustav Federacije BiH koristeći dva različita popisa, jedan iz 1991. i drugi iz 2013. godine, navodeći da njegova odluka pokazuje namjeru da u saradnji sa Hrvatskom obezbijedi neograničeno učešće u vlasti za jednu političku stranku - HDZ koja je ogranak te političke stranke iz Hrvatske.
"Ovim je visoki predstavnik sve građane BiH doveo u stanje potpune pravne nesigurnosti", naveo je Alkalaj.
Predstavnik Hrvatske u Savjetu bezbjednostiUN Ivan Šimonović odbacio je ove optužbe.
"Podržavamo rad Šmita. Šmit je donio odluku nezavisno i intervenisao je samo prema svom mandatu. Sad je red na ustavnim reformama da se donesu odluke koje će dovesti do legitimnog zastupanja na svim nivoima, kao i pravo svih građana da budu izabrani. Pozivamo relevantne političke aktere da preuzmu odgovornost i da se što prije formiraju vlade", rekao je Šimonović.
Šimonović je poručio da su Hrvati u BiH četvrti put uskraćeni za svog legitimnog predstavnika u Predsjedništvu BiH, što je kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma, kao i da nisu glasali za Željka Komšića.
Prema riječima Alkalaja, četvrta sporna stvar odnosi se na činjenicu da je Šmit "sve ovo planirao i uradio u saradnji sa Hrvatskom, što je i sama Vlada te zemlje javno najavila, vjerovatno smatrajući sebe garantom Dejtonskog sporazuma, što svakako nije".
"Ovim je visoki predstavnik izvršio, između ostalog, krivično djelo propisano Krivičnim pravom BiH. Osim toga, visoki predstavnik je selektivno sprovodio presude Ustavnog suda BiH, odnosno nije sproveo jedinu koji se tiče suzbijanja diskriminacije i to onaj u predmetu `Komšić`, čime je počinio još jedno krivično djelo - nepoštovanje odluka Ustavnog suda BiH", smatra Alkalaj.
On je ocijenio da namjera Šmita "da omogući pravednije izbore" njegovim odlukama nije realizovana, te da je na taj način uveo zbunjujuće elemente i otežao izvođenje izbornog procesa.
"Postalo je više nego očigledno da je uloga sadašnjeg visokog predstavnika da destabilizuje zemlju u korist jedne od susjednih zemlja, kao i nekim od njegovih međunarodnih mentora, ali na štetu BiH i njenih građana. Koristim ovu priliku da naglasim da BiH podržava instituciju visokog predstavnika, u skladu sa mandatom datim Dejtonskim mirovnim sporazumom, ali da je aktivnost sadašnjeg vršioca dužnosti visokog predstavnika postala problem koji treba da bude riješen u najkraćem mogućem roku", istakao je Alkalaj.
On je poručio da Šmit ne može vršiti protivustavne stvari ili raditi van datih ovlaštenja, što je nažalost sada slučaj.
Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik naveo je u pismu koje je uputio predsjedavajućem Savjeta bezbjednosti UN Haroldu Agjemanu da delegaciju koja će prisustvovati sastanku ovog tijela svjetske organizacije nije odobrila BiH niti su je ovlastile relevantne institucije nego je treba smatrati privatnom ekspedicijom samoizabranih članova.
Dodik je istakao u pismu da nijedna osoba iz BiH, bez obzira na čin i funkcije, nema Ustavom predviđeno odobrenje da se obraća na bilo kakvom međunarodnom događaju.
Vlada Republike Srpske poslala je 28. Izvještaj Savjetu bezbjednosti UN koji se odnosi na period maj-oktobar ove godine i u njemu izražava svoja viđenja o ključnim pitanjima i problemima sa kojima se suočava BiH, s ciljem razjašnjavanja svojih stanovišta članovima Savjeta bezbjednosti i međunarodne zajednice.
Predsjedavajući Savjeta bezbjednosti UN iz Gane Harold Agjeman je, nakon obraćanja predstavnika Hrvatske u Savjetu bezbjednosti UN u Njujorku, zaključio večerašnju polugodišnju debatu o BiH na kojoj je usvojena rezolucija o produženju misije Eufor "Altea" u BiH, čiji je autor Republika Irska.
(MONDO/Srna)
