Srpska članica i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je da je strateški problem na putu BiH ka EU to što, uz mnoštvo svojih problema, Unija zapravo ne zna šta će sa BiH.
"Kažu da žele da nas vide u članstvu, ali pri tome uvijek imate nekoliko zemalja koje su negativne prema procesu proširenja generalno. Onda se zbog rata u Ukrajini odjednom kao prioritetno važno pitanje nametnula priča o Moldaviji, Ukrajini, Gruziji, kao državama koje treba da uđu u članstvo", navela je Cvijanovićeva.
Prema njenim riječima, ima naznaka da bi BiH mogla da uđe u novu fazu konkretizacije koja podrazumijeva da se dobiju pretpostavke i neki datum za pregovore.
Govoreći o nedavnom dogovoru partnera u vlasti na nivou BiH, Cvijanovićeva je navela da su velike šanse da se riješe i preostale dvije od 113 mjera iz Plana rasta, ali da praksa pokazuje da kad god nešto krene da se radi u BiH, neko iz ambasada to sruši.
Cvijanovićeva je istakla da EU traži standardizaciju sa svojim praksama i propisima, ali nikad ne kaže kakav mora biti put da se do toga dođe, odnosno oni propisuju cilj, a ne kažu kako doći do njega.
Međutim, dodala je ona, BiH je suočena sa raznim prevarantskim politikama, od kojih je jedna u okviru BiH.
"S druge strane nam kažu da za neku oblast mora da bude jedan regulator, a kad pogledamo evropsku direktivu ona kaže da to tržište ili ta oblast mora da bude regulisana, ali ne propisuje da mora biti jedan regulator", rekla je Cvijanovićeva za RTRS.
Ona je napomenula da niko nije propisao direktivama da mora da se ukine neko ministarstvo, napravi agencija ili slično, ali da je BiH stalno u nekom eksperimentu, što definitivno otežava posao svima.
Cvijanovićeva je rekla da je evidentno da se EU mijenja i da će se mijenjati, kao i da sadašnja situacija u vezi sa ratom u Ukrajini i druga globalna pitanja ne pogoduju Uniji.
"To vidimo po padu životnog standarda, po cijenama komunalija koje su drastično porasle, po gašenju radnih mjesta u velikim gigantima u auto-industriji, u hemijskoj industriji i slično", navela je Cvijanovićeva.
Ona je istakla da svi znaju da nema zaljubljenosti u projekat EU, ali da je domaća privreda naslonjena na EU i najveći spoljnotrgovinski partneri su njene države članice.
"Mjesto odakle možemo da dobijemo podršku za određene projekte jesu institucije EU. Naši veliki ulagači su Njemačka, Slovenija, Austrija, Italija. Pogledate privredu koja je prisutna u mnogim našim opštinama i to je tako", podsjetila je Cvijanovićeva.
S druge strane, dodala je ona, više od 20 godina prisutna je priča o evropskoj perspektivi, ali to je "jedna maglovita riječ koja ništa ne znači".
"Neke stvari su se konkretno pomjerile zbog novih geopolitičkih okolnosti. Prvi konkretan korak je bio da se dobije status kandidata, a onda da se donese odluka o pregovorima i da se čeka datum za pregovore kad se ispune određene stvari. To su dvije konkretne tačke u moru vrlo maglovitog procesa", navela je Cvijanovićeva.
U svemu tome, smatra Cvijanovićeva, ne treba biti nefer, jer su u međuvremenu mnoge stvari riješene poput pitanja vizne liberalizacije, libaralizacije tržišta i slično.
"Sve su to komplementarne stvari koje su služile kao podrška tom glavnom procesu. Taj proces je spor, dijelom zbog toga što u BiH imate ovaj nered, uzurpaciju nadležnosti, Federaciju BiH koja ne želi da poštuje koordinaciju, već da sami sebe nametnu, a s druge strane EU tumara kad je u pitanju zapadni Balkan", rekla je Cvijanovićeva.
Ona je naglasila da BiH ne može ubrzo da bude u EU, već će to biti iscrpljujući proces i sigurno će se pojaviti "bezbroj upitnika i uzvičnika na tom putu".
"U tom procesu smo i mislim da treba graditi korake na način da uvijek vodite računa o svojim interesima, ali da računate da vaš interes može biti da ste pod tim zajedničkim kišobranom. Mi smo taj put trasirali, nije niko još uvijek odustao. Dok god je to opšteprihvaćen ili definisan spoljnopolitički cilj, to je cilj koji se prati", naglasila je Cvijanovićeva.
(Srna)
