Glasovima tri delegata proglašeni štetnim po interes Bošnjaka zahtjevi Savjeta ministara BiH o prijedlozima Zakona o državljanstvu i o prebivalištu.
Glasovima troje delegata danas su proglašeni štetnim po vitalni interes Bošnjaka zahtjevi Savjeta ministara BiH da Dom naroda parlamenta BiH po hitnoj proceduri razmatra prijedloge izmjena i dopuna Zakona o državljanstvu i Zakona o prebivalištu i boravištu građana BiH.
Pokretanje vitalnog nacionalnog interesa podržali su bošnjački delegati Halid Genjac, Nermina Kapetanović i Sulejman Tihić.
Delegatska rasprava svela se na pitanje da li se procedura donošenja zakona ili sama njegova suština mogu smatrati vitalnim nacionalnim interesom.
Obrazlažući zahtjev dijela delegata bošnjačkog naroda, Genjac je rekao da nije zadovoljena poslovnička pretpostavka hitnosti i jednostavnosti da bi rješenja predložena u Prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o državljanstvu BiH bila razmatrana po hitnoj proceduri.
"Zahtjev za razmatranje ovog zakona u redovnoj proceduri legalan je i legitiman, a to bi omogućilo razgovor o mogućim rješenjima i amandanima. Tražimo redovnu proceduru kako bismo pokušali pronaći rješenja", rekao je Genjac.
Predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Ognjen Tadić rekao je da ne može zamisliti situaciju u kojoj će Ustavni sud BiH da kaže parlamentu BiH kakvu vrstu procedura da izabere u donošenju nekog propisa.
"Onda bi Ustavni sud bio akter u donošenju odluka u parlamentu, a ne neko ko štiti pitanje ustavnosti", rekao je Tadić.
Delegat Krstan Simić podsjetio je članove SDA da je Ustavni sud BiH na plenarnoj sjednici na kojoj se bavio pitanjem šta i čime se može baviti vitalni interes donio odluku u jednom od predmeta da proceduralna pitanja ne mogu zadirati u suštinu vitalnog nacionalnog interesa.
Prijedlogom izmjena i dopuna Zakona o državljanstvu BiH brisan je član 18 osnovnog zakona o gubitku državljanstva po sili zakona sticanjem državljanstva druge države, kako bi se otklonila opasnost za državljane BiH koji su stekli ili stiču državljanstvo druge države.
Da bi se onemogućilo da državljanstvo BiH dobiju kriminalci, ratni zločinci ili teroristi, dopunama Zakona propisano je da stranac za dobijanje državljanstva mora predočiti dokaze da se protiv njega ne vodi krivični postupak, osim u slučajevima kada se taj dokaz ne može razumno zahtijevati (na primjer apatridi).
Uslovi su i da stranac ne predstavlja prijetnju po bezbjednost BiH, da ima obezbijeđen izvor prihoda za vlastito izdržavanje, da je izmirio sve poreske, odnosno finansijske obaveze, da mora potpisati izjavu da prihvata ustavni poredak BiH, te da ima važeću garanciju o sticanju državljanstva.
Tokom rasprave o zahtjevu Savjeta ministara BiH za razmatranje Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prebivalištu i boravištu delegat iz reda bošnjačkog naroda Nermina Kapetanović istakla je i da SDA osuđuje sve nezakonitosti kod prijava prebivališta, ali da se ne smije onemugićiti sloboda kretanja građana.
Izmjenama Zakona o prebivalištu i boravištu državljana BiH poboljšava se osnovni zakon, uvode u praktičnu primjenu propisi u vezi sa elektronskim potpisom, te preciziraju uslovi za prijavu i odjavu prebivališta radi unapređenja bezbjednosti ličnih dokumenata.
Prema izmjenama ovog zakona, državljani BiH mogu prijaviti, odnosno odjaviti prebivalište ili boravište i adresu stanovanja elektronskim putem kod nadležnih tijela, i to bezbjednim elektronskim potpisom ovjerenim kvalifikovanom potvrdom.
Prema proceduri, ukoliko se neka predložena odluka u Domu naroda proglasi štetnom po vitalni interes srpskog, bošnjačkog ili hrvatskog naroda većinom iz jednog od klubova delegata, a da se delegati druga dva naroda protive, predsjedavajući Doma saziva zajedničku komisiju sastavljenu od tri delegata radi rješenja spornog pitanja.
Ako komisija u roku od pet dana ne uspije to pitanje da riješi, predmet se upućuje Ustavnom sudu BiH, koji će po hitnom postupku ispitati da li ima nepravilnosti u postupku donošenja sporne odluke.
(MONDO/Srna)