Komisija za reviziju odluka o naturalizaciji dostavila je Tužilaštvu BiH i Izvještaj o službenicima, koji su potpisivali sporne odluke.
Komisija za reviziju odluka o naturalizaciji od 6. aprila 1992. do 1. januara 2006. godine dostavila je osim spiska lica koja su do državljanstva BiH došli na nezakonit način, i Izvještaj o službenicima, koji su potpisivali sporne odluke o upisu u matične knjige, potvrdio je portparol Tužilaštva BiH Boris Grubešić.
Grubešić je rekao da nadležne službe utvrđuju mogu li se ta lica, eventualno, dovesti u vezu sa međunarodnim terorizmom i da li su službenici, koji su potpisali takve odluke, zloupotrijebili službeni položaj.
"Ukoliko se utvrdi da je bilo zloupotrebe službenog položaja, ti slučajevi biće prepušteni entitetskim pravosudnim organima, jer se Tužilaštvo BiH ne bavi tim pitanjem", objasnio je Grubešić za današnji "Fokus", ne želeći da kaže o kojim se službenicima radi.
"Fokus" nezvanično saznaje da se na listi osumnjičenih za zloupotrebu službenog položaja nalaze bivši visoki zvaničnici federalnog i kantonalnog MUP-a, Centra službi bezbjednosti (CSB) Sarajevo, čak i tadašnjeg Ministarstva civilnih poslova i komunikacija BiH.
Jedno od tih lica je i nekadašnji šef Odjeljenja u CSB Sarajevo Mirsada Žutić-Beganović, čiji se potpis nalazi na najviše spornih odluka o prijemu u državljanstvo BiH, tvrde izvori banjalučkog dnevnika pozivajući se i na donedavno tajni izvještaj o sumnjivim licima, koja se mogu dovesti u vezu s međunarodnim terorizmom.
Ovaj izvještaj pripremili su prije nekoliko godina obavještajci NATO i ponudili ga vlastima BiH, radi što kompletnije revizije odluka o naturalizaciji.
Na pitanje "Fokusa" da li je znala ko su ljudi kojima potpisuje odluke o prijemu u državljanstvo BiH, Beganovićeva je rekla da ne želi da govori o tome šta je bilo, jer se, kako je navela, gotovo i ne sjeća onog što se desilo prije skoro 15 godina.
"Odakle ja znam šta je bilo prije 10-15 godina", rekla je Beganovićeva, koja je i poslije rata radila kao državni službenik u kantonalnom i federalnom MUP, a danas ima sopstvenu advokatsku kancelariju.
List podsjeća da se upravo njen potpis nalazi na odluci o prijemu u državljanstvo jednog od najzloglasnijih mudžahedina koji su tokom 90. godina boravili u BiH - Egipćanina Saida Serora, poznatijeg kao Abu Mina.
Abu Mina je bio zadužen za pitanja bezbjednosti u odredu "El mudžahedin", a ostao je upamćen kao jedan od krvnika pedesetak zarobljenih Hrvata u Gučoj Gori u aprilu 1993. godine.
Zarobljenike je ubijao nožem i motornom pilom.
Vrhunac tog krvavog pira bilo je ritualno odrubljivanje glave četrnaestogodišnjem dječaku i to pred očima njegovog oca.
Beganovićeva je 28. decembra 1995. godine potpisala akt broj 19-136/95, kojim se Saidu Seroru, Abu Mini, kasnije Sadiu Čoliću, omogućava upis u matičnu knjigu državljana BiH u opštini Centar.
Prema hrvatskim obavještajnim izvorima, istog dana Beganovićeva je potpisala 103 rješenja o prijemu u državljanstvo BiH licima iz afroazijskih zemalja.
Njen potpis našao se i na odluci o prijemu u državljanstvo BiH zloglasnog komandanta "El mudžahedin" odreda Alžirca Abu Maalija, obavještajca u tom odredu Abu Ejmena, odnosno Ajmana Avada, zatim traženog teroriste Saudijca Ajeda al-Bogamija, navodnog humanitarca, osuđenog zbog finansiranja Al Kaide, Sirijca Enama Arnauta.
Državljanstvo BiH imao je i jedan od glavnih organizatora terorističkih napada na Njujork i Vašington 11. septembra 2001. godine - Halid šeik Muhamed.
Nekadašnji čovjek broj tri u Al Kaidi, šeik Muhamed upisan je u knjigu državljana BiH 26. decembra 1995. godine pod imenom Al-Mohamed Khaled, sin Salema i Fadile, rođen 22. oktobra 1962. u Kuvajtu i to na osnovu odluke broj 19/05-1-200-245, koju je potpisala Mirsada Žutić-Beganović.
Šeiku Muhamedu još se sudi u Americi zbog terorističkog napada 11. septembra, a priznao je odgovornost za još tridesetak terorističkih napada širom svijeta. (Srna)