Državnu imovinu koja bi trebalo da bude popisana po nalogu OHR-a praktično je definisala odluka Savjeta ministara BiH iz decembra 2004.
U odluci koja je objavljena u "Službenom glasniku BiH" 28. februara 2005. godine, kako prenose "Nezavisne novine", navodi se da se osniva komisija zadužena za izradu kriterijuma za utvrđivanje državne imovine i njenu raspodjelu između BiH, entiteta i Brčko distrikta, za donošenje propisa o upravljanju tom imovinom, te za predlaganje Nacrta zakona o pravima vlasništva i upravljanja državnom imovinom.
"Nezavisne" pišu da se u drugom članu odluke praktično pobija član jedan, jer se već definiše šta je državna imovina.
Prema toj definiciji "pod državnom imovinom se podrazumijeva imovina koja se sastoji iz pokretnih i nepokretnih stvari, novčanih sredstava i stvari koja pripada državi BiH na osnovu Međunarodnog sporazuma o pitanjima sukcesije koji su 29. juna 2001. godine potpisale države BiH, Hrvatska, BJRM, Slovenija i SRJ, bez obzira da li se, na dan donošenja ove odluke, smatra vlasništvom ili posjedom, ili je upisana kao imovina bilo kojeg nivoa vlasti ili javne organizacije u BiH i bez obzira da li je tom imovinom, u periodu od postojanja SFRJ na bilo koji način ili u bilo kojem obliku raspolagalo neko pravno lice ili organ javnog ili privatnog karaktera".
Četiri i po godine kasnije OHR, pozivajući se upravo na ovu odluku, od nadležnih institucija traži da popišu državnu imovinu.
Sjednici, na kojoj je donesena ova odluka, prisustvovali su Adnan Terzić, tadašnji predsjedavajući Savjeta ministara, ministri Mladen Ivanić i Branko Dokić iz PDP-a, Dragan Doko i Ljerka Marić iz HDZ BiH i Mirsad Kebo iz SDA, dok su, kako se navodi u zapisniku, opravdano bili odsutni ministri Bariša Čolak iz HDZ BiH, Safet Halilović iz Stranka za BiH, te Slobodan Kovač i Nikola Radovanović iz SDS-a.
Lider PDP-a i nekadašnji ministar inostranih poslova BiH Mladen Ivanić, koji je učestvovao na sjednici na kojoj je donesena odluka, kaže da tu ne vidi ništa sporno.
"Tada se razgovaralo samo o nekoliko zgrada koje su bile u vlasništvu SRBiH i imovini ostvarenoj sukcesijom koja nije bila predmet dejtonskog sporazuma", rekao je Ivanić.
On navodi da na SRBiH nije bilo ništa posebno uknjiženo, dodajući da javna preduzeća, prirodna bogatstva, ustanove, bolnice i pozorišta nisu bili predmet razgovora.
Direktor Republičke geodetske uprave za imovinskopravne poslove Tihomir Gligorić kaže da se na osnovu te odluke treba popisati imovina u RS, čija procijenjena vrijednost prelazi 100 milijardi KM.
"Od toga se procjenjuje da je samo vrijednost vojne imovine u RS, gdje treba da bude popisano 460 vojnih objekata, veća od 30 milijardi KM", ističe Gligorić.
On kaže da OHR očigledno drugačije tumači odluku Savjeta ministara od Ivanića jer su dobili zadatak da popišu i fabrike pošto su one bile u državnom vlasništvu.
"Oni traže imovinu kako je vođena u socijalističkoj BiH u kojoj je bila društvena, koja je pretvarana u državnu i na kraju u privatnu", naglašava Gligorić, dodajući da OHR traži kompletnu hronologiju tranzicije te imovine.
Profesor Pravnog fakulteta Petar Kunić smatra da Savjet ministara nije bio nadležan da se bavi definisanjem "državne imovine" jer se u Ustavu BiH jasno kaže šta je čija imovina.
"U Ustavu se kaže da sve nadležnosti i ovlaštenja koja nisu data državi pripadaju entitetima, pa je prema tome i imovina entitetska", naglašava Kunić.
On kaže da su predstavnici iz RS napravili grešku što su izglasali ovakvu odluku, te da bi se ona ispravila Savjet ministara bi trebalo da je povuče ili da se obori na sjednici Ustavnog suda BiH.
(MONDO)