Za Vladu RS neprihvatljivo je da se samo Srebrenica izdvoji kao mjesto zločina.
"Za nas je neprihvatljivo da se samo obilježava jedan događaj i da se njemu da istorijski značaj", rekao je Dodik odgovarajući na pitanje novinara da li je Vlada RS spremna da donese rezoluciju o genocidu u Srebrenici kao što bi to mogla da donese Vlada Srbije.
Dodik je podsjetio da je Republika Srpska ranije imala stav i precizno se izjasnila o tome da se samo jedan događaj ne može izdvojiti kao mjesto zločina, jer je bilo i drugih stradanja u BiH.
Premijer RS je rekao da niko ne spori da se u Srebrenici desio zločin, koji je Međunarodni sud pravde ocjenio kao lokalni genocid.
"Prihvatamo takvu vrstu kvalifikacije. Ne sporimo Srebrenicu kao mjesto zločina, ali u ovoj zemlji bilo je i drugih zločina. Nemoguće je izdvojiti samo jedan i to ne prihvatamo", istakao je Dodik.
Premijer Srpske je izrazio spremnost za razgovor o deklaraciji na nivou BiH koja podrazumijeva da se odredi dan obilježavanja sjećanja na sve zločine, pa i one u Srebrenici.
I predsjednik Narodne skupštine Igor Radojičić smatra da inicijativa Srbije o osudi ratnih zločina ne treba da se odnosi samo na Srebrenicu, već i na sve ratne zločine počinjene na području BiH i nad srpskim narodom u proteklom i u ratu od 1941. do 1945. godine.
"Srebrenica jeste bila mjesto velikog zločina, ali mnogo je ratnih zločina počinjenih i protiv srpskog naroda u proteklom i ratu od 1941. do 1945. godine", rekao Radojičić Srni danas u Trebinju.
On je istakao da je to osjetljivo pitanje koje se ne može gledati izolovano, te da se svi zločini moraju posmatrati u istorijskom kontinuitetu i da treba odati počast žrtvama i u jednom i u drugom ratu na području cijele BiH.
Navodeći da su zvaničnici RS i Srbije razgovarali o toj rezoluciji nakon usvajanja slične u Evropskom parlamentu, Radojičić je rekao da su zvaničnici Srpske "bliži razmišljanju da, itekako, treba posmatrati ne samo Srebrenicu već i ratne zločine koji su počinjeni na području cijele BiH".
"Mi u aprilu svake godine komemoracijom obilježavamo veliko stradanje u Jasenovcu, što nikada, koliko mi je poznato, nekim adekvatnim ovakvim aktom nije osuđeno ni u bivšoj Jugoslaviji, a niti u nekoj međunarodnoj instituciji", rako je Radojičić.
Predsjednik Demokratske stranke Srbije Vojislav Koštunica protivi se usvajanju dvije rezolucije u Skupštini Srbije - o zločinu u Srebrenici i o srpskim žrtvama, navodeći da se tako pravi podjela između nevinih žrtava.
"Teško je i zamisliti veću nepravdu od razdvajanja nevinih žrtava. Moralna obaveza ljudi jeste da odaju podjednaku poštu i bez razlike svim nevino postradalim", naveo je Koštunica u pisanoj izjavi medijima.
Koštunica je istakao da je Srbija prva po žrtvama i da je prirodno da bude prva i u osudi svih zločina, te dodao da je njen interes da se rasvijetle i osude svi ratni zločini počinjeni u novijoj istoriji na prostorima bivše Jugoslavije, u kojima je srpski narod bio najveća žrtva.
Zamjenik tužioca za ratne zločine Bruno Vekarić ocjenjuje da je rezolucija Skupštine Srbije kojom se osuđuje srebrenički zločin potrebna Srbiji.
"Ona je potrebna nama iz moralnih razloga. Osuda zločina i poštovanje žrtava i njihovih porodica upravo bi nas razlikovalo od onih koji svoje zločine ne žele da osude", naveo je Vekarić u autorskom tekstu za "Danas".
On ističe da je poistovećivanje Srebrenice sa Bratuncem i drugim zločinima nad Srbima obična zamjena teza, ali ne zato što su ovi drugi zločini bili manje užasni, već zato što izvinjenje Srbije za ono što se zove "naš zločin" jedino ima smisla.
"Mi smo zločine u Bratuncu, `Oluji`, `Bljesku` odavno i jednoglasno osudili. Bili smo nemi tada kada se Srebrenica dešavala, nemi smo i danas kada treba da kažemo jedno ljudsko i moralno `izvini`", naveo je Vekarić.
On je naveo da je osuda zločina u Srebrenici i spoljonopolitički interes Srbije i međunarodna obaveza, te dodao da je presuda Međunarodnog suda pravde "jasno osvijetlila pasivnu ulogu Srbije u trenutku dešavanja takvog zločina".
"Evropska Srbija treba da se distancira od zločina u Srebrenici.Da se Srebrenica i Bratunac više nikada ne bi ponovili, a buduće generacije u Srbiji živele bez hipoteke prošlosti i tereta da njihovi preci `nisu učinili dovoljno da se spreči genocid u Srebrenici`, rekao je Vekarić.
Inicijativu o osudi zločina u Srebrenici pokrenuo je prije par dana predsjednik Srbije Boris Tadić.
Iako još nije precizirano, prijedlog teksta bi mogao da bude završen do kraja januara, a namjera ga Skupština Srbije usvoji prije početka redovnog, proljećnog zasjedanja u martu. Za sada većina stranaka u parlamentu Srbije smatra da, osim zločina u Srebrenici, treba osuditi i zločine nad Srbima.
(MONDO/Srna)