BiH je obezbedila 200.000 funti za kauciju za puštanje Ejupa Ganića, koji je pritvoren u Londonu po osnovu optužnice iz Srbije za ratne zločine.
"Kaucija je obezbijeđena i očekujemo da će ratni član Predsjedništva BiH uskoro biti pušten," rekao je Damir Arnaut, savjetnik bošnjačkog člana Predsjedništva Harisa Silajdžića.
Arnaut je otputovao za London gdje će predvoditi tim pravnika koji će zastupati Ganića.
Srbija ima 45 dana da pošalje Velikoj Britaniji kompletnu dokumentaciju na osnovu koje će sud u Londonu odlučivati o zahtjevu za izručenje bivšeg člana ratnog predsjedništva BiH Ejupa Ganića, javili su britanski mediji.
Kako prenose mediji, Ganić je uhapšen po zahtjevu Srbije za ekstradiciju na londonskom aerodromu odakle je trebalo da se vrati u Bosnu.
Njemu je određen pritvor i može biti pušten uz kauciju od 200.000 funti (220.500 evra).
Ganić je nakon hapšenja u Londonu jedini telefonski poziv uputio britanskom advokatu Robinu Harisu od kojeg je zatražio da mu obezbijedi advokata.
Ovaj saradnik bivše britanske premijerke Margaret Tačer je otkrio da je u momentu hapšenja uz Ganića bila ambasador BiH u Londonu Jadranka Negodić jer su, kako Haris izjavio za Slobodnu Evropu, "očekivali neke nevolje, neke probleme".
Izvor Srne je potvrdio da je Ganić pred sudom u Londonu rekao da se protivi da bude izručen Srbiji.
Njegov sin Emir Ganić je rekao da je porodica već u ponedjeljak naveče bila spremna da položi određenu kauciju od 200.000 funti, ali da nisu stigli da to urade.
Ministarka pravde Snežana Malović izjavila je da će molba Srbije za izručenje Ganića Velikoj Britaniji biti dostavljena u najkraćem mogućem roku.
"Nadležni organi Velike Britanije sinoć su zatražili dostavaljanje dodatne dokumentacije i Ministarstvo pravde ubrzano radi na pripremi sveobuhvatne molbe Velikoj Britaniji za izručenje Ejupa Ganića", izjavila je ministarka Malović.
Navodeći da su pravni sistemi Srbije i Velike Britanije različiti, kontinentalni i anglosaksonski, Malović je kazala da to proceduru podnošenja molbe za izručenje čini složenijom, "podrazumijeva i podnošenje odgovarajuće sudske dokumenatacije sa pratećim dokaznim materijalom".
Malović je precizirala da kompletnu obimnu dokumentaciju i prateće dokaze mora ovjeriti više domaćih i engleskih nadležnih organa Ambasade Velike Britanije u Beogradu.
Ministarka je podsjetila da je protiv Ganića decembra 2008. pokrenuta istraga zbog osnovane sumnje da je neposredno, zajedno sa drugim licima, suprotno sporazumu o mirnom povlačenju jedinica JNA iz BiH, izdavao naređenja za napade na objekte JNA u Sarajevu, vojnu bolnicu, Dom JNA, kolonu sanitetskih vozila i vojnu kolonu u Dobrovoljačkoj ulici.
Rješenjem o sprovođenju istrage, kako je navela Malović, Ganiću se stavljaju na teret tri krivična djela - ratni zločin protiv ranjenika i bolesnika, protivpravno ubijanje i ranjavanje neprijatelja i upotreba nedozvoljenih sredstava borbe.
Tužilaštvo BiH će u najkraćem roku zatražiti od Velike Britanije izručenje člana ratnog Predsjedništva BiH Ejupa Ganića BiH na dalje procesuiranje, izjavio je Srni portparol ovog tužilaštva Boris Grubešić.
U London će biti proslijeđana i sva potrebna prateća dokumentacija o istrazi koja se u slučaju "Dobrovoljačka", za koju Srbija tereti Ganića, vodi u Tužilaštvu BiH.
"Tužilaštvo BiH smatra da je isključivo nadležno za procesuiranje krivičnih djela ratnih zločine počinjenih u BiH za koje su osumnjičeni državljanin BiH", rekao je Grubešić.
On je dodao da Tužilaštva BiH radi na predmetu „Dobrovoljačka ulica“ u kome je jedan od osumnjičenih Ganić, te da je donesena naredba o sprovođenju istrage.
''Postupke u kojima pravosudni organi Republike Srbije raspisuju potjernice za državljanima BiH smatramo kontraproduktivnim i takvi gestovi samo štete istragama koje vodi Tužilaštvo BiH'', rekao je Grubešić.
MUP Srbije raspisao je početkom 2009. godine, po nalogu istražnog sudije, potjernice za 19 osoba iz BiH, među kojima su ratni članovi Predsjedništva BiH Ejup Ganić i Stjepan Kljuić, zbog napada na kolonu JNA u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu, u maju 1992. godine.
Generalni sekretarijat Interpola obustavio je jula 2009. godine dalju distribuciju crvenih potjernica u "slučaju Dobrovoljačka", ali kako je tada naveo direktor nacionalnog biroa Interpola za Srbiju Miloš Oparnica "crvene" Interpolove potjernice nisu obustavljene, već privremeno neće biti proslijeđivane drugim zemljama.
On je precizirao da u obrazloženju privremene odluke Generalnog sekretarijata o zabrani distribuiranja potjernice piše da država 'A' ne može raspisati potjernicu protiv državljanina države 'B', ukoliko država B nije saglasna.
Ejup Ganić se rodio u okolini Novog Pazara i njegovo ime je zavedeno u matičnim knjigama Srbije.
U novom pojašnjenju Interpola se kaže da osim međunarodnog suda, svaka zemlja može da traži raspisivanje potjernica protiv svojih državljana.
Srbija i BiH imaju sporazum o dvojnom državljanstvu.
Hapšenje Ganića u Londonu izazvalo je brojne reakcije u BiH.
(MONDO/Agencije)