BiH korak do članstva u NATO

Šef Odjeljenja za mir i sigurnost Ministarstva inostarnih poslova BiH Fuad Šabeta je novinarima u Banjaluci prije okruglog stola "BiH - NATO - izazovi i prepreke ulaska u Akcioni plan za članstvo (MAP)" istakao da preostalih pet odsto uslova i jeste u najvećem fokusu NATO-a i ministara koji bi polovinom sljedećeg mjeseca trebalo da odlučjuju o MAP statusu BiH.

"Neki su pomaci napravljeni, ostaje i dalje pitanje vojne imovine kao veliki problem", naglasio je Šabeta i istakao da je prijem u MAP-u dugotrajan proces, navodeći primjer Hrvatske koja je u MAP-u bila devet godina, prije nego što je postala član NATO-a.

Prema njegovim riječima, dio NATO-a smatra da BiH treba da dobije kandidatski status bez obzira što ima određenih problema i u političkom smislu, jer bi to ubrzalo rješenje problema, a drugi dio smatra drugačije, što predstavlja suštinski problem.
"Moramo određene političke probleme riješiti na putu do punopravnog članstva. Kroz proces dobijanja bezbiznog režima napravili smo puno stvari koje su imale dobar odjek i na našem putu ka MAP-u, jer su svi procesi slični, a i Evropska komisija i NATO žele vidjeti BiH kao stabilnu zemlju koja brzo i kvalitetno donosi odluke", dodao je Šabeta.

 On je naglasio da je interes BiH da što prije uđe u NATO i EU, s ciljem stvaranja prosperiteta ekonomije, jer je NATO prosperitetna organizacija, a njene članice imaju izuzetat životni standard. Šabeta je istakao da je, prema njegovim saznanjima, stav građana Republike Srpske /RS/ o ulasku BiH u NATO dobar, podsjećajući da konsenzus političara u BiH oko ulaska u NATO postoji i da je referendum oko ulaska u NATO moguć kada BiH bude kandidat za punopravno članstvo.Ambasador Norveške u BiH Jan Bratu rekao je da je MAP proces koji vodi u članstvo, te da zajedno sa članstvom u NATO predstavlja priznanje da se nešto postiglo, kao i ohrabrenje da se dalje napreduje.

On je istakao da je BiH napravila ogroman napredak u posljednjih nekoliko godina u vezi sa reformom odbrane i usklađivanjem sa NATO standardima o čemu svjedoči i učešće Oružanih snaga (OS) BiH u međunarodnim mirovnim operacijama. Govoreći o uslovima koje BiH treba ispuniti kako bi ušla u ovaj savez, Bratu je istakao da NATO traži postojanje potpune posvećenost vlasti BiH ovom pitanju koje uključuje rješavanje velikog spektra pitanja.

On je dodao da BiH, ako želi u NATO, prije svega mora riješiti pitanje pokretne i nepokretne državne imovine.
 "U BiH postoji više od 60 odsto državne vojne imovine kao što su municija, oružje i eksplozivna sredstva starija od 20 godina koje nema nikakvu komercijalnu vrijednost i smatramo da ta imovina mora biti uništena", rekao je Bratu.

On je dodao da OS BiH koriste veliki dio nepokretne vojne imovine, ali da vlasništvo nad tim postrojenjima treba biti jasno riješeno.

"BiH treba riješiti i strukturu u OS BiH koja će biti u skladu sa kapacitetima", dodao je Bratu.
On je rekao da je moguće da BiH uđe u MAP, a da ne dobije definitivni status članice NATO-a."Odluka u decembru je bila da je MAP otvoren za BiH, ali se saveznici nisu mogli dogovoriti oko vremenskog roka. Pitanje nije bilo da li BiH treba da uđe u MAP nego kada će se priključiti", pojasnio je Bratu.

Prema njegovim riječima, neke članice NATO-a, uključujući i Norvešku, bile za to da BiH još tada uđe u MAP, ali se neke nisu sa tim složile. "Sada imamo novu priliku krajem aprila, radimo na tome da vidimo koliko se toga može postići prije sastanka i mislimo da je moguće da BiH tada uđe u MAP, što ne znači da će BiH postati punopravna članica NATO-a, ali je važan korak ka bližoj saradnji sa NATO-om", dodao je Bratu. (Srna)