Postoje dokazi da su neke minobacačke granate koje su padale među civile u Sarajevu ispalili bosanski muslimani, izjavio Luis Mekenzi.
Penzionisani kanadski general Luis Mekenzi, nekadašnji komandant UNPROFOR-a tokom sukoba u BiH, izjavio je za kanadski list "Otava sitizen" da "postoje posredni dokazi da su neke minobacačke granate koje su padale među muslimanske civile u Sarajevu ispaljene sa teritorije pod kontrolom bosanskih muslimana, a ne sa srpske strane".
Mekenzi je naveo da mu je muslimanski lider Alija Izetbegović rekao da će "kada bude bilo deset hiljada mrtvih dobiti stranu intervenciju".
"Kako napredujem", pitao je kanadskog generala ratni muslimanskii lider.
Mekenzi je precizirao da ga je to Izetbegović "sarkastično pitao svaki dan, ali da nikada nije otkrio ko mu je obećao intervenciju, sem da je u pitanju `visoki diplomata`".
Odgovarajući na pitanje novinara kanadskog dnevnika da li smatra da su Amerikanci odgovorni za građanski rat u BiH, Mekenzi je rekao: "Recimo to ovako - da je Lisabonski sporazum bio prihvaćen i da se sa njim saglasio Alija Izetbegović, prema mom mišljenju, ne bi bilo sukoba u BiH", naveo je general.
List podsjeća da su 1992. godine pod okriljem Evropske zajednice muslimani, Srbi i Hrvati potpisali mirovni sporazum (Lisabonski sporazum) prema kojem će BiH biti podijeljena po etničkim linijama, ali prema pojedinim izvještajima bivši američki ambasador Voren Cimerman sastao se sa muslimanskim liderom Alijom Izetbegovićem i rekao mu da će ga SAD podržati ukoliko se povuče iz sporazuma i jednostrano proglasi nezavisnost.
To je ohrabrilo Izetbegovića da misli da će moći da ustanovi prvu muslimansku državu u srcu Evrope. Međutim, Srbi nisu željeli da budu pod muslimanskim rukovodstvom, koji su, kako su oni vjerovali, namjeravali da stvore islamsku fundamentalnu držvu. Rat je bio jedina alternativa nakon što su se muslimani povukli iz Lisabonskog sporazuma.
Problem za muslimane predstavljalo je to što su Srbi bili vojno nadmoćniji, pa su nastojali da dobiju međunarodnu podršku i intervenciju, jer bi, u suprotnom, najvjerovatnije, bili poraženi.
Mekenzi se prisjetio razgovora sa jednim američkim kongresmenom koji mu je rekao da tadašnji predsjednik SAD Džordž Buš senior "ne želi da dodiruje BiH ni sa motkom dugom deset stopa."
Tek nakon što je predsjednički kandidat demokrata Bil Klinton 1992. godine obećao da će intervenisati ukoliko bude izabran, Bušova administracija se uključila u sukob.
Mekenzi je ponovo "postao vijest u Sarajevu" nakon što su tamošnji mediji nedavno objavili komentare koje je njemu pripisao američki advokat Piter Robinson, koji predvodi tim odbrane nekadašnjeg predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića pred Tribunalom u Hagu.
Robinson je pohvalio Mekenzija, jer je "bio dovoljno hrabar da kaže da su muslimani učestvovali u ubijanju sopstvenog naroda."
Međutim, u intervjuu kanadskom listu Mekenzi je rekao da su izjave koje su njemu pripisane "nepotpune" i da "ne odslikavaju i jednaku osudu srpskih snaga koje su pod Karadžićevom komandom nasumično granatirale Sarajevo u proljeće i ljeto 1992. godine".
"Ima više nego dovoljno krivice za sve strane", rekao je Mekenzi i dodao da "među najozbiljnije optužbe protiv Karadžića smatra one da je upotreba teške artiljerije protiv civilnih meta u Sarajevu s ciljem da se unese strah u srce stanovništva - ratni zločin".
Mekenzi i njegova komanda UN došli su u Sarajevo u aprilu 1992. godine i do vremena kada je otišao - 31. jula, uprkos njegovim najjačim naporima, kao i onih koji su bili pod njegovom komandom, veći dio Sarajeva je uništen, više stotina ljudi je poginulo a on je kod muslimana postao persona non grata jer nije krivio samo Srbe.
"Sukob nije bio crna ili bijela situacija. Srbi su bili krivi 60 odsto, a muslimani 40 odsto. Da bi dobili međunarodne simpatije postoje posredni dokazi da su minobacačke granate koje su padale među muslimanske civile ispaljene sa teritorije pod kontrolom bosanskih muslimana, a ne sa srpske strane," rekao je Mekenzi, dodajući da je, međutim, moguće da su neki od ovih napada izveli "kriminalni elementi" koji su željeli da borbe i dalje traju kako bi mogli da zarađuju na crnom tržištu.
Što se tiče Srba, koji su, kako je naveo, imali "legitimnu zabrinutost" što se tiče muslimanskih političkih motiva i namjera, njihovi načini protivljenja tome "bili su nesrazmjerni tim brigama".
Srbi su, zapravo, izgubili medijski rat - navodi list i pojašnjava: "Kako je nekoliko desetina novinara međunarodnih medija pratilo svaki potez koji su Srbi učinili, izvještavajući o svakoj granati koja je pogodila pijacu, bilo je glupo koristiti tešku artiljeriju na civilno stanovništvo".
Mekenzi je naglasio da bi želio da iza sebe ostavi sva pitanja i protivoptužbe, ali da je to luksuz koji ne može sebi da priušti.
List primjećuje da je zaista tako i da je tokom posljednje decenije nekoliko puta pitan o raznim ratnim zločinima i on očekuje da će se to i ponoviti. "Izgleda da sam u tome doživotno", rekao je Mekenzi.
(Srna)