Kordon policije razdvajao Srbe koji su došli da odaju počast poginulim vojnicima JNA prije 18 godina u Dobrovoljačkoj i "zelene beretke".
Rodbina vojnika JNA koji su u Sarajevu pobijeni 3. maja 1992. je prvi put poslije 18 godina odala poštu na mjestu zločina, polažući bijele ruže i paleći svijeće u Dobrovoljačkoj ulici, gdje su stradali.
Oko 150 ljudi je u Dobrovoljačku došlo pod jakim policijskim obezbjeđenjem, a kordoni policije postavljeni su u okolnim ulicama, da bi spriječili kontakt učesnika ovog skupa sa učesnicima skupa koje su u istoj ulici organizovale "zelene beretke“.
Obilježavanje godišnjice stradanja vojnika počelo je u Istočnom Sarajevu u devet sati, a kolona koja je autobusima pošla u Dobrovoljačku oko 9.45 je zaustavljena na pola puta, u naselju Vraca, gdje je 45 minuta čekala da im policija obezbijedi prolaz.
Novinarima je rečeno da je konvoj zaustavljen iz bezbjednosnih razloga, jer je policija čekala da se iz bivše Dobrovoljačke raziđu učesnici skupa "zelenih beretki".
U Ulici Hamdije Kreševljakovića, bivšoj Dobrovoljačkoj, oko devet sati okupilo se nekoliko stotina građana Sarajeva koji su došli na poziv Udruženja Zelene beretke, da bi odali "počast braniocima Sarajeva". "Zelene beretke" su bile paravojna formacija muslimana u BiH, koja je kasnije integrisana u Armiju BiH.
Agencija FENA je prenijela riječi organizatora tog skupa da "nemaju nikakve veze s drugim skupom koji je zakazan za danas" - obilježavanjem 18. godišnjice stradanja pripadnika JNA u Dobrovoljačkoj.
Učesnici tog skupa su, međutim, odbijali da se raziđu, pa je konvoj za Dobrovoljačku dobio dodatno obezbjeđenje postavljanjem policijskih kordona.
Poslije polaganja cvijeća, paljenja svijeća i odavanja počasti stradalima na mjestu napada, učesnici skupa su se autobusima, pod policijskom pratnjom, vratili u Istočno Sarajevo, gdje je u 9 sati počelo obilježavanje godišnjice.
Majka vojnika Zdravka Tomovića, koji je imao 18 godina kad je ubijen iz zasjede, u koloni JNA u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu, zatražila je pravdu za žrtve zločina koji se desio prije tačno 18 godina.
"Ubili su našu djecu, a ne odgovaraju za to. Tražimo pravdu za zločin koji je učinjen nad vojnicima koji su mirno napuštali Sarajevo... Moj sin je bio dobar mladić, koji nikom ne bi nažao učinio, a ubijen je mučki. Za to su krivi i (Ejup) Ganić i ostali koji bi trebalo da odgovaraju, kao što odgovaraju i Srbi" poručila je Bogdana Tomović na skupu u Istočnom Sarajevu.
Sestra ubijenog regruta, Jelena Tomović, rekla je novinarima da napad u Dobrovoljačkoj "nije bio politika, već zločin", a da je njen brat stradao u kamionu u kojem su bili i muslimani i Srbi i Hrvati.
"Od tada je prošao još cijeli jedan Zdravkov život, a niko nije odgovarao", primijetila je ona.
"Odgovorni za ratni zločin u Dobrovoljačkoj ulici moraju biti izvedeni pred lice pravde i odgovarati za počinjeni zločin", poručeno je sa današnjeg okruglog stola koji je održan u Spomen-kosturnici u Istočnom Sarajevu.
Vršilac dužnosti direktora Centra za istraživanje ratnih zločina Republike Srpske Janko Velimirović rekao je da su učesnici okruglog stola, podsjetili na događaj od prije 18 godina i na stradanje pripadnika JNA u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu, istakli da nadležno Tužilaštvo BiH još procesuiralo odgovorne za ovaj zločin, što se od njih očekuje.
Velimirović kaže da je važno da je jedan od ključnih ljudi u tom događaju Ejup Ganić u Londonu i čeka rješenje zahtjeva Srbije za izručenje. On se nada da će Ganić biti izručen Srbiji i da će se njemu suditi za ono što se dogodilo u Dobrovoljačkoj, kao i ostali glavni akteri u ovom događaju, koji su ovih dana negirali da je to bio zločin.
Prilikom dogovorenog povlačenja JNA iz Sarajeva 3. maja 1992. godine ubijena su 42 vojnika u zasjedi koju su u Dobrovoljačkoj ulici postavili pripadnici paravojnih formacija "zelene beretke" i "patriotska liga", kao i pripadnici Teritorijalne odbrane. U napadu su ranjena 73 vojnika, a 215 ih je zarobljeno. Srbija je raspisala potjernicu za 19 državljana BiH osumnjičenih za ovaj zločin, među kojima je i Ejup Ganić koji je u martu uhapšen u Londonu i u toku je ekstradicioni postupak.
Portparol MUP-a Kantona Sarajevo Irfan Nefić izjavio je da jeobilježavanje 18. godišnjice događaja u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu prošlo bez ijednog incidenta.
"Nije bilo niti jednog incidenta i sve je obavljeno onako kako je bilo planirano", rekao je Nefić za Srnu.
Prema njegovim riječima, MUP Kantona Sarajevo ozbiljno je shvatio svoj posao i kontinuiranim radom ovaj zadatak sa uspjehom priveo kraju.
"Mislim da je ovo primjer svim policijskim agencijama kako treba da se radi", zaključio je Nefić.
Šef Kordinacionog tima Vlade Republike Srpske (RS) za istraživanje ratnih zločina i traženje nestalih Staša Košarac izjavio je da postoji potreba da se u Sarajevu podigne spomen-obilježje koje će upozoravati i pokazivati na stradanje srpskog naroda u ovom gradu, na čemu će institucije RS istrajati.
Košarac je rekao da su Srbi danas pokazali javnosti da su dostojanstven narod, što su pokazali dostojanstveno se poklonivši nevino nastradalim pripadnicima JNA u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu.
Košarac je nakon povratka iz Dobrovoljačke ulice izjavio novinarima da je danas pokazano javnosti da je u BiH stradao i srpski narod i da se manipulisalo srpskim žrtvama
"Radićemo argumentovano i metodološki ispravno u narednom periodu da svi oni koji su činili zločine nad srpskim narodom odgovaraju", rekao je Košarac i dodao da je Sarajevo u ratnom periodu bilo glavni grad u kojem je bilo 126 logora, a više od 3 200 Srba stradalo samo zato što su pripadnici srpskog naroda.
Predsjednik Boračke organizacije Republike Srpske Pantelija Ćurguz smatra da je bilo veoma tužno i ružno vidjeti kako su sarajevske vlasti bile primorane da organizuju neviđeno policijsko obezbjeđenje za mirno i dostojanstveno odavanje pomena stradalim vojnicima JNA u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu.
"Zar je 18 godina nakon zločina u Dobrovoljačkoj danas bilo potrebno angažovati onako jake policijske snage da članovima srpskih porodica obezbijede da na miran i nadasve dostojanstven način prisluže svijeće i polože cvijeće na mjesto stradnja svojih namilijih sinova i braće", upitao Ćurguz. On je u izjavi za Srnu naglasio da je, ipak, velika stvar da se ovaj događaj konačno desio u Sarajevu.
Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Rade Ristović ocijenio je da je zahvaljujući hrabrosti srpskog naroda da posjeti Dobrovoljačku ulicu u Sarajevu, gdje je prije 18 godina počinjen zločin nad nedužnim vojnicima JNA, ovaj tužni događaj obilježen na miran i dostojanstven način.
"Raduje nas da smo konačno bili u prilici da izađemo u susret svim onim porodicama koji su u tragičnim događajima 3. maja 1992. godine izgubili svoje najmilije, svoje sinove i braću", rekao je Ristović nakon organizovane posjete mjestu stradanja vojnika JNA u Sarajevu.
On je izrazio zahvalnost Federalnom i MUP-u Kantona Sarajevo na odlično organizovanom obezbjeđenju građana Istočnog Sarajeva koji su tiho i dostojanstveno, uz paljenje svjeća i polaganje bijelih ruža, danas u Sarajevu odali počast ubijenim golobradim vojnicima JNA.
"Mi još jednom želimo da ukažemo na tužnu činjenicu da se u Sarajevu dešavao zločin nad pripadnicima srpskog naroda, ne samo u Doborvoljačkoj ulici, ali i na drugim mjestima u BiH. To još jednom dokazuje da se u BiH vodio građanski rat u kojem su stradali i Srbi i Bošnjaci i Hrvati", poručio je ministar Ristović.
Gradonačelnik Sarajeva Alija Behmen i Gradsko Vijeće Grada Sarajeva zahtijevali su zabranu obilježavanja stradanja pripadnika JNA u Sarajevu.
Srbija je raspisala potjernicu za 19 državljana BiH osumnjičenih za ovaj zločin. Među licima sa potjernice su Ejup Ganić, koji je uhapšen 1. marta na aerodromu Hitrou u Londonu, Stjepan Kljujić, Mustafa Hajrulahović Talijan, Zaim Backović, Jovan Divjak, Hasan Efendić.
Vijeće za ratne zločine Višeg suda u Beogradu pokrenulo je u decembru 2008. godine istragu protiv Ganića zbog osnovane sumnje da je neposredno, zajedno sa drugim licima, suprotno konkretnim sporazumima o mirnom povlačenju jedinica JNA iz BiH, izdavao naređenja za napade na objekte JNA u Sarajevu - vojnu bolnicu, Dom JNA, kolonu sanitetskih vozila i vojnu kolonu u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu, početkom maja 1992. godine.
Rješenjem o provođenju istrage, Ganiću se stavljaju na teret tri krivična djela - ratni zločin protiv ranjenika i bolesnika, protivpravno ubijanje i ranjavanje neprijatelja i upotreba nedozvoljenih sredstava borbe.
(agencije/MONDO, foto: Sarajevo-x.com)
