Vlasti BiH nisu učinile potrebne pomake u pogledu preostalih ciljeva i uslova za tranziciju OHR-a prema ojačanoj misiji EU.
Ovo je izjavio visoki predstavnik u BiH Valentin Incko u obraćanju Savjetu bezbjednosti UN.
Incko je naglasio da je u BiH načinjen stvaran napredak koji se ogleda u činjenicama da BiH ima mjesto u Savjetu bezbjednosti UN, da je primljena u NATO Akcioni plan za članstvo, kao i u uspješnom provođenju reformi koje se odnose na liberalizaciju viznog režima, što pokazuje da BiH može funkcionisati.
"Međutim, to se ne odnosi i na ekonomiju ili na ključne reforme u vezi sa članstvom u EU, gdje su očekivanja građana BiH velika", rekao je visoki predstavnik.
Incko je upozorio da je izborna debata, puna konfrontacija, skrenula pažnju sa pitanja od kojih će građani BiH imati stvarne koristi.
Visoki predstavnik u BiH ukazao je na "uzročno-posljedične veze" između reformi i praktičnih koristi za građane, naglasivši da ovogodišnji izbori predstavljaju priliku za svakog birača da zahtijeva od svojih izabranih predstavnika da naprave pomake, navodi se u saopštenju iz OHR-a.
On je istakao da nedavne posjete visokih međunarodnih zvaničnika odražavaju zabrinutost u vezi sa nemogućnošću BiH da iskoristi prilike koje su joj otvorene, kao i nedostatak zajedničke vizije za budućnost.
Incko je rekao da neformalna konferencija "EU-zapadni Balkan", koja će 2. juna biti održana u Sarajevu, može unaprijediti trend razvoja odnosa u pravcu pomirenja i saradnje u budućnosti. On je dodao da je nova i kooperativnija atmosfera na cijelom Balkanu stvorila povoljne prilike za BiH.
Incko je izjavio da je vođstvo Republike Srpske bilo prvo u podrivanju državnih institucija, prijeteći da će održati entitetski referendum čiji bi cilj bio poricanje autoriteta visokog predstavnika i odluka donesenih u skladu sa Dejtonom.
Incko je istakao da je BiH i dalje izložena nedostatku osnovnog konsenzusa o tome da li ova zemlja treba da bude centralizovanija ili veoma decentralizovana, te kako ostvariti neku od ovih opcija.
"Svaki entitetski referendum kojim se osporava autoritet Dejtonskog sporazuma ili visokog predstavnika iz Aneksa deset Dejtonskog sporazuma, ili kojim se prekoračuju ustavne nadležnosti države, bio bi nezakonit i doveo bi u pitanje taj entitet, budući da entiteti svoj legitimitet dobijaju upravo iz tog sporazuma", upozorio je Incko.
Visoki predstavnik napomenuo je da je na pominjanje mogućeg "pojavljivanja nove države" i prijedloge da nacionalistički političari treba da počnu razgovarati o "mirnom raspadu" BiH, ili da ona kao zemlja uopšte ne treba postojati, odgovoreno izjavama da nezadovoljni elementi "mogu slobodno otići", ali da im se neće dozvoliti da ijedan dio zemlje ponesu sa sobom, saopšteno je iz OHR.
"Iako su se regionalni izgledi za pomirenje popravili, retorika i logika politike unutar BiH kao da se pogoršala", smatra Incko i podsjeća da je Vlada RS, nakon što je parlament Srbije u martu usvojio deklaraciju o Srebrenici, zaprijetila da će povući svoju podršku izvještaju iz 2004. godine kojim su utvrđene činjenice o dešavanjima iz jula 1995. u Srebrenici.
On je dodao da su istinu o Srebrenici i drugim sramotnim epizodama iz rata dobro ustanovili Međunarodni sud pravde i Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju kroz krivičnu istragu, forenzičke dokaze i svjedočenja tokom suđenja u predmetima ratnog zločina.
"Rješenje je u suočavanju sa istinom i osiguravanju da se takvi zločini više nikad ne dozvole, a ne u poricanju istine", dodao je Incko.
Incko je naveo da, iako je svoja izvršna ovlaštenja koristio s potrebnom uzdržanošću, ona su u Republici Srpskoj dočekivana stalnim otporom.
"U decembru prošle godine produžio sam mandate stranih sudija i tužilaca u Odjeljenju za ratne zločine Suda BiH. Ta odluka, koja se zasniva na obavezi države prema Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju dobila je jednoglasnu podršku Upravnog odbora Savjeta za provođenje mira. Međutim, odluka je doživjela žestoke kritike u tom entitetu", dodao je Incko.
Govoreći o pregovorima sa Međunarodnim monetarnim fondom, Incko je rekao da je u tom pogledu situacija mnogo bolja u RS nego u Federaciji BiH, čija je podijeljena vlada u proteklom periodu upadala iz jedne krize u drugu.
"Federacija nije provela imenovanja na funkcije u Vladi i pravosuđu niti rezove u budžetu koje je tražio MMF, suočena sa odlučnim protivljenjem članova boračkih organizacija. Federacija ima velike teškoće da efikasno ispuni uslove koje je postavio MMF, što bi moglo da utiče na kratkoročnu i dugoročnu fiskalnu stabilnost BiH", istakao je Incko.
Incko je ocijenio da su u slučaju reforme viznog režima, vlasti u BiH pokazale da su u stanju odgovoriti na logiku zahtjeva javnosti, te da se ovo može primijeniti i na ostale reforme koje su bile blokirane do sada.
"Izborna kampanja se u stvari može iskoristiti da se stvori zamah za promjene, umjesto da se koristi kao izgovor da se stvari zadrže onakve kakve jesu. Izbori u oktobru bi u stvari mogli pomoći, posebno ukoliko glasači budu željeli da svoje predstavnike pozovu na stvarnu odgovornost tokom kampanje a, potom, izađu da glasaju u velikom broju na dan izbora", rekao je Incko.
On je pozitivnim ocijenio inicijativu predsjednika Srbije Borisa Tadića i Deklaraciju Skupštine Srbije o Srebrenici i priznanje Hrvatske u vezi sa ulogom koju je imala u zločinima devedesetih godina.
"Ovo stvara prostor za novi i konstruktivniji dijalog od kojeg će svi ljudi na području zapadnog Balkana imati koristi. U ovom kontekstu je potrebno pomenuti da je uloga koju je odigrala Turska u ovom procesu, takođe, bila veoma konstruktivna, kako je demonstrirano potpisivanjem istambulske deklaracije o unapređenju odnosa između BiH i Srbije", rekao je Incko.
On je ocijenio da neformalni samit "EU - zapadni Balkan", koji bi 2. juna u Sarajevu trebao okupiti oko 40 delegacija, može dodatno unaprijediti trend razvoja odnosa u pravcu regionalnog pomirenja i saradnje u budućnosti.
Podnoseći izvještaj Savjetu bezbjednosti UN, kao značajna postignuća u proteklom periodu u BiH Incko je istakao dobijanje nestalnog članstva u Savjetu bezbjednosti UN, uslovni prijem u NATO Akcioni plan za članstvo, te uspješno provođenje reformi koje se odnose na liberalizaciju viznog režima.
(Srna)