Bivši predsjednik RS Radovan Karadžić osporavao je navode Tužilaštva tribunala o odgovornosti srpske strane za osam incidenata u Sarajevu.
Karadžić je za svjedoka optužbe, britanskog eksperta za minobacače Ričarda Higsa, rekao da je "njegova osnovna metodologija u izradi izvještaja za Tužilaštvo bila povjerenje i prihvatanje podataka koji nisu provjereni".
"Nijedan od osam incidenata iz optužnice protiv mene i u drugim predmetima nije izazvala srpska strana, već muslimanska, s ciljem da se izazovu simpatije svijeta", rekao je Karadžić, dodavši da je svjedok "bez provjere i mjerenja usvojio nalaze drugih istražnih ekipa".
Higs je na svjedočenju Karadžiću komentarisao četiri incidenta u Sarajevu koje je analizirao u svom izvještaju: granatiranje reda za vodu Ulici Cane Babović na Dobrinji od 12. jula 1993. i dječijeg igrališta na Alipašinom polju, 22. januara 1994. godine, te dva incidenta na pijaci Markale, od 5. februara 1994. i 28. avgusta 1995. godine.
Higs je, na osnovu izvještaja sarajevske policije, Unprofora i vojnih posmatrača UN, zaključio da su u sva četiri slučaja granate ispaljene sa srpskih položaja.
Na intervenciju sudije Hauarda Morisona razjašnjeno je da je ovaj svjedok pozvan da potvrdi metodologiju i zaključke, odnosno da se njegovim svjedočenjem "ništa ne dokazuje, već se nešto dodaje", a zastupnik optužbe najavio je da će još "priličan broj svjedoka biti pozvan da govori o incidentima u Sarajevu".
Glavni pretres nastavlja se sutra, kada će Tužilaštvo saslušati svog istražoca Tomaša Blaščika, koji je i posljednji svjedok prije početka dvonedjeljnog prekida na ovom suđenju. (Srna)