Međunarodni posmatrači su zatražili istragu zbog velikog broja nevažećih glasačkih listića u BiH. CIK: Provjera nakon utvrđivanja izbornih rezultata.
Posmatrači parlamentarnih skupština Savjeta Evrope, OEBS-a, i NATO-a istakli su da "nešto nije u redu" kada procenat nevažećih glasačkih listića iznosi tri ili četiri odsto, te da nije neophodno da oni insistiraju na provođenju istrage, jer je "Centralna izborna komisija BiH sama odlučila da je provede".
Oni su na konferenciji za novinare u Sarajevu naveli da će pratiti provođenje aktivnosti CIK-a vezane za sve žalbe, te do kraja ispratiti izborni proces u BiH.
CIK je u ponedjeljak popodne saopštio je da će po uobičajenoj proceduri nakon procesa utvrđivanja izbornih rezultata u narednim danima krenuti i u proceduru njihove provjere i potvrđivanja.
Iz CIK-a BiH istakli su da će donijeti odluku o provjeri svih razloga proglašavanja glasačkih listića nevažećim.
"Još je rano govoriti o tome da li su nevažeći listići proglašeni takvim na regularan način, jer posao provjere tek predstoji", napominju iz CIK-a.
Predsjednica CIK-a BiH Irena Hadžiabdić rekla je da je na svim proteklim izborima u BiH prosječan procenat nevažećih listića bio viši od pet odsto, te da ni ovi izbori u tom smislu nisu izuzetak.
Za bošnjačkog i hrvatskog člana Predsjednišva BiH za sada je utvrđeno 70 137 nevažećih listića, odnosno 6,88 odsto, a za srpskog člana Predsjedništva 58 350 nevažećih listića, odnosno 9,4 odsto. Iz CIK-a BiH saopštili su da kod rezultata za izbor predsjednika i potpredsjednika Republike Srpske procenat nevažećih listića trenutno iznosi 5,84 odsto.
Član CIK-a Suad Arnautović izjavio je da izbori na nekom biračkom mjestu mogu biti poništeni i ponovljeni samo ako bude utvrđeno da je tu došlo do povrede izbornog procesa koja je mogla uticati na konačni izborni rezultat.
"Bilo koja povreda izbornog procesa prijavljuje se opštinskoj izbornoj komisiji u roku od 24 časa od završetka izbora, nakon čega opštinska izborna komisija odlučuje o dobijenom prigovoru", naveo je Arnautović.
Prema njegovim riječima, ukoliko se utvrdi da je učinjeno krivično djelo koje nije moglo uticati na izborni rezultat, slučaj se prosljeđuje Tužilaštvu BiH, ali nema poništavanja i ponavljanja izbora.
Tini Koks, koji predvodi delegaciju Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope, rekao je da su izbori ponovo sprovedeni uz "Dejtonskim sporazumom nametnuta ograničenja aktivnog i pasivnog biračkog prava zasnovana na etničkoj pripadnosti i mjestu prebivališta".
Prema njegovim riječima, u svom sadašnjem obliku postojeći pravni okviru BiH i dalje je u suprotnosti sa Protokolom 12 Evropske povelje o ljudskim pravima, a BiH mora provesti odluku Evropskog suda za ljudska prava u slučaju "Sejdić i Finci".
"Uklanjanje postojećih ograničenja biračkog prava ne samo da bi u potpunosti uskladilo pravni okvir sa međunarodnim standardima, već bi i olakšalo vođenje izbornog procesa službenicima, i učinilo ga razmljivijim za birače", rekao je Din Everts, šef posmatračke misije OEBS-ove Kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava.
Vladislav Sidorovič, koji predvodi delegaciju Parlamentarne skupštine NATO-a, rekao je da je ovim izborima konsolidovan napredak koji je BiH ostvarila od 2006. godine, te da se manjkavosti i dalje primjećuju, naročito u vezi s proceduralnim problemima.
"Još jednom nam je pokazano da se izborni proces u BiH stabilizovao, što je dodatni obećavajući korak ka punoj integraciji u evropske strukture. Čestitam narodu ove zemlje, a takođe i izbornoj administraciji na sprovođenju izbora. Nadam se da ćemo uskoro vidjeti novi parlament kako radi na preostalim problemima", istakao je predsjedavajući delegacije Parlamentarne skupštine OEBS-a Roberto Bateli.
Oni su ocijenili da opšti izbori u BiH predstavljaju dodatni napredak i, uz izuzetak pravnih ograničenja biračkih prava, uglavnom su sprovedeni u skladu sa obavezama koje nameću OEBS i Savjet Evrope.
(MONDO/Srna)