Rojters u analizi političke situacije u Srbiji nakon parlamentarnih izbora ukazuje na izazove koji očekuju Studentsku listu, od formiranja buduće vlade i očuvanja jedinstva do reforme institucija i odnosa sa međunarodnim partnerima.
Studentski protestni pokret u Srbiji uspio je da na izborima smijeni dugogodišnjeg političkog lidera Aleksandra Vučića, ali pred njegovim predstavnicima sada je znatno složeniji zadatak - upravljanje državom, za koje ni studenti ni kandidati koje su izabrali nemaju prethodnog iskustva, piše Rojters.
Desetine hiljada ljudi izašle su na ulice širom Srbije kako bi proslavile izborne rezultate nakon što je Vučić u nedjelju uveče priznao poraz na izborima, čime su okončane dvije godine mirnih antivladinih protesta.
Međutim, dok su okupljeni slavili uz baklje, vatromet, pjesmu i igru, ostala su otvorena brojna pitanja: ko će iz studentskog pokreta, koji nema jednog lidera, postati premijer, kakve će konkretno politike sprovoditi i mogu li politički nepoznati kandidati, bez prethodne stranačke pripadnosti, da ostanu jedinstveni kako bi stabilizovali ekonomiju, suzbili korupciju i vodili složene međunarodne odnose.
Od odgovora na ta pitanja zavisiće politička stabilnost Srbije, najveće ekonomije Zapadnog Balkana, kao i njeni odnosi sa Kinom, Rusijom i Evropskom unijom, koja je njen najveći trgovinski partner, navodi Rojters.
"Pobjeda studenata vjerovatno će pokrenuti široke institucionalne i političke promjene usmjerene na borbu protiv korupcije, vladavinu prava i bolje javne usluge. Međutim, otpor birokratije reformama i ograničeno iskustvo pokreta u upravljanju državom mogli bi da otežaju tranziciju", navodi se u izvještaju kompanije Teneo Global Research objavljenom u ponedjeljak.
Pobjeda na izborima, ali mogu li da ostanu jedinstveni?
Protestni pokret nastao je nakon što je 16 ljudi poginulo u padu nadstrešnice na željezničkoj stanici u Novom Sadu 2024. godine. Studentski protesti koji su uslijedili bili su usmereni na utvrđivanje odgovornosti i okončanje korupcije.
Iako nisu imali jednog istaknutog lidera, studenti su stekli široku podršku javnosti, a zatim izabrali 250 univerzitetskih profesora, pravnika, ljekara, glumaca, poljoprivrednika i muzičara da ih predstavljaju na izborima.
Pokret i pojedini istaknuti kandidati sa njegove liste predstavili su osnovne smjernice svog programa, najavljujući borbu protiv korupcije i temeljne reforme državnih institucija.
Studentska lista ne priznaje nezavisnost Kosova, a zalaže se za održavanje referenduma o pristupanju Srbije Evropskoj uniji, sa kojom su odnosi posljednjih godina pogoršani.
Među istaknutim imenima nalaze se nosilac studentske izborne liste, kardiolog Ilija Srdanović, bivši guverner Narodne banke Srbije Dejan Šoškić i profesor Univerziteta u Beogradu Radomir Saičić.
Ipak, nije izvjesno da će bilo ko od njih dobiti ministarsku funkciju. Ostaje da se vidi i da li će kandidati uspjeti da formiraju jedinstvenu vladu, sposobnu da postigne dogovor o ključnim politikama i dovoljno dugo ostane na okupu kako bi iskoristila komotnu parlamentarnu većinu za sprovođenje promjena, navodi Rojters u svom tekstu.
"Studentski pokret je doveo do tako velike promjene u političkoj kulturi Srbije. Ostaje nam samo da vidimo da li će ona potrajati", izjavila je Katarina Popović, profesorka Univerziteta u Beogradu.
"Nadamo se da postoje veliki ciljevi koji će ih održati na okupu dovoljno dugo da razgrade postojeći sistem", dodala je ona.
Reforma državnih institucija
Prema Ustavu Srbije, kandidati Studentske liste imaju rok od 90 dana da formiraju vladu od konstituisanja parlamenta, nakon što državna izborna komisija objavi konačne rezultate, piše Rojters.
Vrijeme je posebno važno zbog potrebe da se do kraja godine usvoji budžet, u okolnostima rastućeg javnog i privatnog duga.
Istovremeno, svaki ozbiljniji pokušaj suzbijanja korupcije zahtjevaće reorganizaciju policije i obavještajnih službi, kao i reformu pravosuđa.
Božo Prelević, beogradski advokat i nekadašnji koministar unutrašnjih poslova, ocijenio je da je državnim institucijama potrebna "detoksikacija" nakon 14 godina Vučićeve vlasti.
Prelević je upozorio i da će Srpska napredna stranka (SNS) predstavljati snažnu opoziciju, zbog čega će nova vlada morati odlučno da brani svoje političke pozicije.
Vučić i SNS više puta su negirali optužbe za represiju i korupciju.
Odnosi sa Rusijom, EU i drugim međunarodnim partnerima
U Rusiji, tradicionalnom savezniku Srbije i njenom glavnom snabdjevaču prirodnim gasom, portparol Kremlja Dmitrij Peskov pohvalio je Vučića, ali nije čestitao studentima na pobjedi.
"Poštujemo Rusiju i kao veliku silu i kao našeg istorijski važnog partnera, a u mnogim slučajevima i zaštitnika", izjavio je predstavnik Studentske liste, sociolog i univerzitetski profesor Jovo Bakić, za RT Balkan.
On je dodao da neće biti promjena u spoljnoj politici Srbije prema Rusiji, uključujući odluku da se Moskvi ne uvode sankcije.
Razvoj događaja pažljivo prati i Ukrajina, koja je posredno imala koristi od srpskog naoružanja u borbi protiv ruske invazije koja traje četiri godine.
Evropski zvaničnici čestitali su studentima i poručili da su spremni da pomognu Srbiji u borbi protiv korupcije.
"Siguran sam da će Studentska lista pronaći način, kao što je to činila i do sada, da izabere nekoga ko je sposoban da upravlja državom - nekoga ko će imati privilegiju, ali i ogromnu odgovornost da vodi Srbiju kroz ove reforme", izjavio je Savo Manojlović iz pokreta Kreni-promijeni, koji podržava studente.
(Mondo)
