Josipovićev govor pomirenja i zahtijeva da se poštuju sve žrtve ali i kazne svi zločinci proteklog rata dočekan na nož u Hrvatskoj.
Govor hrvatskog predsjednika Ive Josipovića u Parlamentu BiH, u kojem se izvinio za pokušaj hrvatske politike devedesetih da podijeli BiH, naišao je na veliki odjek u regionu i svijetu. Pozdravili su ga Evropska komisija i američki Stejt dipartment ali je kod kuće naišao na prve nimalo blage osude.
U tome je najdalje otišao potpredsjednik HDZ, Andrija Hebrang, koji je rekao da Hrvatska "nikad nije dijelila BiH, već je morala ući na njenu teritoriju da bi obranila svoju" i čak ustvrdio da se BiH počela dijeliti na prijedlog - Savjeta Evrope 1992.
Josipovića je Hebrang napao zato što je svojim izjavama u Sarajevu "Hrvatsku zemlju uveo u red svjetskih agresora".
"Ako smo bili agresori u BiH, pitajte se šta će sad biti s onima koji su na sudu u Hagu, a koji su optuženi za akcije na području BiH? Šta će biti s pisanjem povijesti i slikom stvaranja hrvatske države".
Potpredsjednik HDZ tvrdi da je BiH prva počela dijeliti komisija za pod vođstvom Lea Tindemansa, koju je 1992. imenovao Savjet Evrope, a koja je predložila tri rješenja.
Jedno je navodno bilo "baršunasta podjela BiH" odnosno podjela bez rata pod nadzorom međunarodne zajednice.
Hebrang je rekao da mu je Franjo Tuđman kazao da Hrvatska "ne smije biti nespremna ako ta opcija prođe", pa zaključio da bi bilo "politički mudro da onaj tko se izvinjava u ime države i naroda prvo svoje stavove prodiskutuje u svojoj državi".
"Duboko žalim što je takva hrvatska politika doprinijela stradanjima ljudi i podjelama koje nas i danas muče", rekao je predsjednik Hrvatske.
Taj govor je Asošijeted pres ocijenio kao "dosad najjasniju poruku mira i pomirenja nekoga političkog vođe u regionu". Rojters je napisao da je Josipović "prvi hrvatski čelnik koji je javno osudio ulogu Zagreba u ratu u BiH".
Josipović nastavlja sa posjetom BiH i odavanjem počasti bošnjačkim, odnosno hrvatskim žrtvama u jugoslovenskom ratu. Drugog dana svoje prve zvanične posjete Bosni i Hercegovini od stupanja na dužnost predsjednika, posjetiće Vitez, Ahmiće i Križančevo Selo i Mostar.
Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Nikola Špirić odbio je da se sastane sa hrvatskim predsjednikom u Sarajevu, jer protokolom nije predviđena posjeta mjestima stradanja Srba.
Odgovarajući na pitanje novinara da li to znači da žrtve dijeli po nacionalnosti, Josipović je rekao da to nikako ne čini, već da ova njegova posjeta "obuhvata jednu trasu koja je u ovom kratkom vremenu moguća".
"Biće prilike i posjetiću i mjesta na kojima su stradali Srbi u BiH. Žrtve su za mene žrtve bez obzira na nacionalnu pripadnost, kao što su i zločinci zločinci bez obzira na nacionalnu pripadnost", rekao je on.
Bivši komandant operativne zone Srednja Bosna, Tihomir Blaškić, međutim, u intervjuu za "Jutarnji list" dao je drugačiji pogled na Josipovićeve riječi.
On je izjavio da mu je posebno drago što će hrvatski predsjednik posjtiti Ahmiće i pokloniti se žrtvama stravičnog zločina.
"Mislim da je to vrlo primjeren, pravi državnički čin koji bi trebalo da napravi jedan hrvatski predsjednik", izjavio je Blaškić, koji je ponovio da nije znao da se priprema zločin u Ahmićima 1993. godine. On je dodao da mu je i danas žao što nije mogao da ga spriječi.
Blaškića je Haški sud prvo osudio na 45 godina zatvora, na osnovu komandne odgovornosti zbog zločina u srednjoj BiH, uključujući Ahmiće, gdje je u aprilu 1993. ubijeno 116 civila, uglavnom staraca, žena i djece. U žalbenom postupku kazna mu je smanjena na devet godina, i oslobođen je odgovornosti za zločine u tom selu.
(agencije/MONDO)