Bivši zapovjednik OVK, optužen za zločine nad Srbima, Romima i Albancima na Kosovu 1998, zatražio je od Haškog tribunala privremeno puštanje.
Branioci u zahtjevu tvrde da se Haradinaj "dobrovoljno predao" Euleksu 19. jula, pošto mu je predočeno da je Tribunal naložio njegovo privođenje na izricanje presude po žalbi tužilaštva.
Tribunal je, po izricanju presude kojom je 21. jula naloženo djelimično ponavljanje suđenja, saopštio da je Haradinaj bio "uhapšen" na Kosovu.
Odbrana takođe navodi da, ako bude pušten iz pritvora Tribunala, Haradinaj neće predstavljati opasnost za svjedoke i žrtve, kao i da ne postoji rizik od njegovog bjekstva. "Nema dokaza" da je ugrožavanje ijednog svjedoka bilo posljedica puštanja na slobodu Haradinaja uoči prvostepenog suđenja, piše u podnesku odbrane.
Haradinaj je, poslije prvobitne dobrovoljne predaje, u junu 2005. godine, odlukom Tribunala bio na privremenoj slobodi do početka suđenja u martu 2007, a bilo mu je dozvoljeno i da se kao lider Alijanse za budućnost Kosova u ograničenoj mjeri javno bavi politikom.
U podnesku, odbrana nije ponovila takav zahtjev.
Usvajajući žalbu tužilaštva na prvostepenu presudu, izrečenu u aprilu 2008, apelaciono vijeće Tribunala naložilo je da suđenje Haradinaju i saoptuženima Idrizu Baljaju i Ljahu Brahimaju bude ponovljeno po šest od 37 tačaka prvobitne optužnice koje se odnose na zločine nad pritvorenicima u zarobljeničkom logoru OVK u selu Jablanica kod Dečana, od marta do septembra 1998.
Tim tačkama, Haradinaju i saoptuženim Baljaju i Brahimaju na teret su stavljena ubistva, okrutno postupanje i nehumani postupci, kao i kršenje zakona i običaja ratovanja.
Apelaciono vijeće prihvatilo je argument tužilaštva da prvostepeni proces nije bio pravičan zato što pretresno veće nije uložilo dovoljno napora da sasluša dva ključna svjedoka protiv optuženih, koji su odbili da svjedoče zato što su bili "uznemiravani" i "zastrašeni".
Na zastrašivanje i uznemiravanje svjedoka na Kosovu ukazalo je i sudsko vijeće u prvostepenoj presudi u kojoj je naznačeno i da su počinjeni zločini nad nealbancima i Albancima koje je OVK smatrala nelojalnim, ali ne i da je dokazana krivica Haradinaja i Baljaja.
Prvostepenom presudom, izrečenom početkom aprila 2008. godine, Haradinaj i drugooptuzeni Baljaj oslobođeni su krivice po svih 37 tačaka optužnice za zločine nad Srbima, Romima i Albancima u okolini Dečana 1998. Trećeoptuženi Brahimaj osuđen je na šest godina zatvora zbog okrutnog postupanja prema zarobljenicima u logoru OVK u selu Jablanica.
Haradinaj je, po optužnici, 1998-99. bio vođa OVK u okolini Dečana, Baljaj je komandovao specijalnom jedinicom "Crni orlovi", a Brahimaj je bio član glavnog štaba OVK i zapovjednik pritvora za zarobljenike OVK.
Suđenje Haradinaju i saoptuženima je počelo 5. marta 2007, a prvostepena presuda izrečena je 3. aprila 2008. godine. Tužioci su pred sudsko veće tokom procesa izveli 81 svjedoka, a dvojica su odbila da svjedoče uprkos obavezujućem nalogu suda.
Haradinaj se dobrovoljno predao Tribunalu 9. marta 2005. neposredno pošto je podnio ostavku na dužnost premijera Kosova. Istog dana u Hag su iz Prištine prebačeni i Baljaj i Brahimaj. U prvom pojavljivanju pred sudijama, sva trojica su odbacili krivicu.
Tribunal je na privremenu slobodu do početka suđenja Haradinaja pustio 9. juna 2005, a kasnije mu je, na zahtjev odbrane i uprkos protivljenju tužilaštva, dozvolio da u ograničenoj mjeri javno nastupa na Kosovu kao lider Alijanse za budućnost Kosova.
(Beta)