Ni 15 godina poslije progona Srba iz ondašnje Republike Srpske Krajine, u hrvatskoj vojno-policijskoj akciji "Oluja", posljedice nisu otklonjene.
Položaj prognanih nije poboljšan, izjavio je danas predsjednik Zajednice Srba Hrvatske i Bosne i Hercegovine Branislav Švonja.
Prognani Srbi su se nadali da će im hrvatske vlasti omogućiti da se vrate u svoje domove, ali to je gotovo neizvodljivo, jer od vraćanja stanarskih prava nema ništa, kao ni od priznavanja i povezivanja radnog staža, istakao je Švonja na konferenciji za novinare.
Prema njegovim riječima, Srbi u velikim gradovima Hrvatske još ne mogu da se izjašnjavaju kao Srbi već moraju da prikrivaju svoj nacionalni identitet, jer će u protivnom trpiti posljedice po ličnu sigurnost.
Švonja je istakao da u nekim dijelovima Hrvatske još postoji pokrštavanje Srba, i da je od devedesetih godina nekoliko desetina hiljada Srba uzelo katoličku vjeru i promijenilo ime, a mnogi i danas to čine.
On je optužio saborskog poslanika Milorada Pupovca da je svojim političkim djelovanjem nanio "nepopravljivu štetu srpskoj zajednici" i dodao da i "zvanični Beograd ćuti i ne daje nikakvu nadu da će promijeniti politiku u odnosu na probleme s kojima je suočena srpska zajednica u Hrvatskoj".
Član predsjedništva Zajednice Srba Hrvatske i BiH Nikola Vukojević je naveo da je svega 18 odsto, od oko 250.000 izbjeglica u Srbiji, riješilo svoje stambeno pitanje, a oko četiri odsto je i dalje u kolektivnim centrima, jer nije riješeno pitanje njihove imovine koju su ostavili u Hrvatskoj.
On je ocijenio da još postoji oko 50.000 stanova Srba u Hrvatskoj čiji spor nije riješen i dodao da je veliki problem i neriješeno pitanje 20.000 penzionera koji ne mogu doći do evidencije o minulom radu ostvarenom u Hrvatskoj.
(Tanjug/MONDO)