Počinje Beogradski sajam knjiga

Bez obzira kako ga nazivaju - "vašar" ili "najveća kultuna manifestacija u Srbiji pa i šire", ili ga, čak, stavljaju na drugo mjesto posle Frankfurtskog sajma, barem po broju posjetilaca, sjaj praznika knjige pod kupolama Hale 1 i Hale 14. ne može niko da ospori.

Sajam je stvarno "čudo", kako ga često opisuju gosti iz inostranstva, nenavikli da vide toliku masu posjetilaca, posebno mladih i školaraca, koji ne samo razgledaju štandove, već kupuju knjige uprkos ekonomskim teškoćama u kojima se nalazi Srbija.

U zemlji, u kojoj su knjižare zatvorene u većini mjesta, a u gradovima, u kojima ih još ima svedene na simboličan broj (sve slabo posluju), uprkos sivom tržištu, nazovi, sajmova knjiga kojih ima na svakom ćošku i organizuju se tokom cijele godine, barem 150.000 do 200.000 posjetilaca plati (220 dinara pojedinačne i 150 dinara kolektivne) ulaznice da bi dobili pristup u najveću knjižaru na svijetu, jer za sada se još uvijek na svim štandovima, osim onih na kojima izlažu druge države (ove godine ih je 25), prodaju knjige.

"Dolaze oni koji tačno znaju koju knjigu žele da kupe, a ne mogu je naći u svom mjestu gdje ili nema uopšte knjižara ili su veoma slabo snabdjevene, a dolaze i oni koje zanima da vide šta su nam donijeli strani gosti i šta se nudi na štandovima izdavača iz bivših republika Jugoslavije", daje, jedno od mogućih, objašnjenja Zoran Kolundžija, vlasnik novosadske izdavačke kuće "Prometej".

Sve veća gužva iz godine u godinu na spratu Hale 14, gde se knjige prodaju antikvarno, pokazuje da su pravi zaljubljenici u pisanu riječ već naučili da tu mogu naći što ih zanima po višestruko nižim ili čak siboličnim cijenama.

Srpski bukinisti, otjerani sa beogradskog platoa ispred Filozofskog fakulteta, našli su novu bazu.

Sajam posljednjih nekoliko godina postaje i mjesto na kome se okupljaju bibliotekari i knjižari, da razmijene mišljenja o pitanjima bitnim za njihovu struku a ovo je i prilika da se čitaoci sretnu sa svojim omiljenim piscima da im potpišu knjigu, popričaju, odgovore na neko pitanje, a navrati i poneki atraktivni autor iz inostranstva što se pretvori u prvorazrednu atrakciju.

Ove godine stranih pisaca biće manje nego prošle.

Institucija "zemlje počasnog gosta", uvedena prije nekoliko godina, obogatila je sajam atraktivnom prezentacijom izdavačke produkcije zemlje koja je gost sajma, ali i kulture u cjelini.

Ove godine to je Japan, koji je organizovao razne programe i izložbe, koje će se "preliti" na cijeli Beograd, a "Dani Japana" su započeli već 16. oktobra otvaranjem izložbe keramike u Muzeju primijenjene umjetnosti.

Novinari su se trudili da budućim posjetiocima najave šta će sve moći da vide i dožive na sajmu, a to će moći da prate, iz dana u dan, tokom trajanja fešte preko pisanih i elektronskih medija.

Na osnovu uvida u ovogodišnju književnu produkciju u Srbiji primjećuje se da je manja nego prošle godine, iako je u registru Narodne biblioteke Srbije zabilježeno za hiljadu više naslova nego 2007. godine.

Naime podnijeto je nešto više od 13.000 zahtjeva za dobijanje CIP-a, ali time su obuhvaćene i stručne publikacije, udžbenici, separati, muzički zapisi, a samo se, možda trećina, odnosi na beletristiku, dokumentarističke knjige humanističkih oblasti i sve ono što se iznosi na Sajam knjiga.

Sa izdavačke scene je sišlo više izdavackih kuća ili su se neke, kao što je slučaj sa "Narodnom knjigom", od mega preduzeća sveli na mikro.

Poslije sajma će moći da se zabilježi ko je odsutan ali istovremeno i ko je novi ili već poznat ovoga puta sa većom produkcijuom u odnosu na prethodni.

Nema više nijednog srpskog izdavača koji može da se pohvali da je izmedju dva sajma objavio više od 500 naslova a najveća brojka koja se pojavila za ovaj sajam je 250 novih naslova.

Velikim mogu da se smatraju oni izdavači čija se produkcija kreće izmedju 70 i 100 novih naslova, ali mnogi izdavači koji su se izborili da budu cijenjeni po knjigama koje štampaju dolaze na sajam sa 30 do 40 noviteta.

Na začelju, po broju naslova, što ne znači i po kvalitetu objavljenih, su oni koji su objavili 10 do 20 novih.

Veoma česta pojava je da su se za izlaganje na sajmu udružila dva-tri izdavača da bi dijelili, inače visoke, troškove štandova.

Posjetioce očekuje, više nego ranije, licencnih enciklopedijskih izdanja, monografija koje će privući pažnju svojom luksuznom opremom, ali izdavači računaju da će se kupovati kao lijepi pokloni.

Najbolja vijest za posjetioce je da su se izdavači pobrinuli da prevedu vrhunska djela svjetske književnosti od klasika do aktulenih dobitnika najvažnijih nagrada, a tu su i svjetski bestseleri koji stuižu istovremeno ili sa malim zakašnjenjem poslije svjetske premijere.

Možemo da se pohvalimo da su nam u prevodu dostupne najvažnije knjige koje su sada u žizi interesovanja svjetskih metropola.

Srpska književnost biće manje zastupljena nego prethodnih godina, ali tu je presudni faktor cijena i mali tiraž, ali već sada se može primijetiti da je produkcija romana bolja nego lane i da će biti uzbudljiva trka za prestižne nagrade, ali to je priča za vrijeme poslije Nove godine kada počnu sa radom žiriji. (Tanjug)