Direktor Banskog dvora Kulturnog centra Mladen Matović najavio višednevni festival umjetničke i džez muzike.
On kaže da novi koncept rada podrazumijeva povratak nekadašnjoj praksi organizovanja reprezentativnih kulturnih događaja u vlastitoj produkciji.
"Osim pokretanja festivala umjetničke i džez muzike, bićemo partneri velikom regionalnom festivalu književnosti, a organizovaćemo nekoliko izložbi domaćih i regionalno etabliranih likovnih umjetnika", ističe Matović.
On naglašava da prvi i osnovni kriterijum za nastup u Banskom dvoru mora biti kvalitet, te da je u tom smislu potpuno nevažno da li je u pitanju domaći ili strani umjetnik.
"To je princip na kojem ću insistirati i istrajati kada je riječ o programskim sadržajima u vlastitoj produkciji", napominje Matović.
Prvi i osnovni preduslov da Banski dvor zaživi u svom punom kapacitetu je potpuna sanacija zgrade.
"Veoma nas raduje najava Vlada Republike Srpske da će u ovoj godini biti izdvojeno dva i po miliona KM upravo za te namjene", navodi Matović.
On kaže da će kompletan i veoma zahtjevan posao u vezi sa sanacijom Banskog dvora voditi Grad Banjaluka preko nadležnog Odjeljenja za komunalne poslove, pod stručnim nadzorom gradskog arhitekte Ivana Raškovića.
"U ovoj prvoj etapi predviđeno je saniranje kompletnog krova, te sanacija fasade i stolarije. Tek kad se završe ovi obimni i zahtjevni radovi može se razmišljati o sanaciji ostalih segmenata Banskog dvora", pojašnjava Matović.
On naglašava i značaj podrške za novi koncept i program rada ove ustanove koja stiže od Grada Banjaluka i gradske Skupštine.
U ovoj godini, planirano je i otvaranje "Art terase", još jedne nesvakidašnje kamerne scene za kulturne namjene.
Ističući istorijski značaj Kulturnog centra Banski dvor, koji je krajem prošle godine obilježio 85 godina postojanja, Matović izražava zadovoljstvo načinom na koji je ta ustanova obilježila jubilej.
"U nešto više od dva mjeseca organizovali smo 24 reprezentativna kulturna događaja, ponudivši publici koncerte, književne promocije i izložbe istaknutih regionalnih i svjetskih umjetnika, istovremeno vodeći računa i o predstavljanju vrhunskih umjetničkih dometa domaće kulturne scene", napominje Matović.
Povodom jubileja, promovisana je i prigodna poštanska marka, dok je odgovarajuća istoriografska poveznica ostvarena velikim tematskim izložbama posvećenim banu Svetislavu Tisi Milosavljeviću i banu Todoru Lazareviću.
Matović podsjeća da je u okviru programa obilježavanja 85 godina postojanja Banski dvor ugostio velikane poput maestra Jovana Kulundžije, pijaniste svjetskog glasa Kemala Gekića, džez pijaniste Matije Dedića i Vasila Hadžimanova, zatim gitaristu Vlatka Stefanovskog, braću Teofiloviće, kao i soprana Snežanu Savičić Sekulić.
"Sve do sada urađeno obavezuje da se i u ovoj godini nastavi istim intenzitetom i postignu još bolji rezultati", zaključio je Matović.