O unutrašnjim i spoljašnjim popravkama Banskog dvora pričao je direktor Kulturnog centra, Mladen Matović.
Banski dvor stoji u centru Banjaluke kao bijeli brod. Oni kojima je stalo do kulture, ili bar tvrde da je tako, godinama već smatraju da je Banski dvor nasukan. Spolja - a to je vidljivo i ostalima - ova zgrada je sve sivlja. Iznutra, tamo gdje nastaje umjetnost, boje nisu bile mnogo življe.
Sve to će se promijeniti, pogotovo ovaj nevidljivi unutrašnji dio stvari - kaže Mladen Matović, od aprila ove godine zvanično direktor Javne ustanove ''Banski dvor - Kulturni centar'', u intervjuu za Mondo.
O onim vidljivim stvarima jedna rečenica: krov prokišnjava i neophodna je hitna sanacija, zgrade koja je zvanično završena 8. novembra 1932. godine, prije 85 godina, povodom čega je najavljen bogat Program obilježavanja jubileja.
Kakvo stanje ste zatekli u Banskom dvoru?
Ako govorimo o zatečenom stanju u Banskom dvoru u programskom i konceptualnom smislu - stanje je takvo da je prethodni direktor imao svoj koncept i način rada, a ja imam svoj. Od trenutka kad sam preuzeo dužnost jasno sam rekao da „podvlačim crtu“ i ne želim gledati iza sebe već preuzimam profesionalnu i svaku drugu odgovornost za sve što se dešava u Banskom dvoru od trenutka kada sam preuzeo dužnost.
Ako govorimo o stanju u kojem se nalazi zgrada Banskog dvora, tu zaista možemo konstatovati da je neophodna hitna sanacija fasade, krova, stolarije ali i znatnog dijela eksterijara koji je uslijed specifičnih okolnosti tokom prethodnih godina u značajnoj mjeri devastiran i nije u funkciji.
Javnost je ovoj instituciji najviše zamjerala trošenje većine budžetskih sredstava na plate. Kako usmjeriti novac u ono zbog čega kulturni centar i postoji: stvaranje kvalitetnog sadržaja?
Ne želim biti ničiji advokat ali naša javnost je često sklona da na osnovu polovičnih i neprovjerenih informacija donosi određene zaključke. JU „Banski dvor – Kulturni centar“ se u potpunosti finansira od strane Grada Banja Luka koji je i osnivač ustanove i kao takav Banski dvor ne može tek tako određivati na šta će usmjeriti neka sredstva jer je kao i sve druge gradske ustanove u potpunosti zavisan prvo od globalnog budžetskog okvira Grada, a zatim od činjenice koliki će budžet biti odobren konkretnoj ustanovi i za koju stavku. Jedna od činjenica je da Banski dvor godinama nije imao sredstva za programe u vlastitoj produkciji baš kao i što je činjenica da je ustanova u proteklom periodu u potpunosti zapostavila menadžerski pristup i mogućnost obezbjeđivanja sredstava za program kroz realizaciju marketinških aktivnosti i pronalaska sponzora i pokrovitelja.
Veoma me raduje što je na oba pomenuta kolosjeka došlo do pozitivnih pomaka. Sa jedne strane, Grad Banja Luka na čelu sa Gradonačelnikom Igorom Radojčićem, podržao je novi koncept rada Banskog dvora koji podrazumijeva povratak nekadašnjoj praksi organizovanja kulturnih sadržaja u vlastitoj produkciji, dok su istovremeno, u samoj ustanovi pokrenute aktivnosti na pronalasku sponzora i partnera vlastitih programskih sadržaja, što je već rezultiralo prvim partnerom ustanove - Addiko bankom. Sufinansiranje programskih aktivnosti od strane Grada i ozbiljan menadžerski pristup po meni predstavljaju dobitnu kombinaciju u smislu realizacije kvalitetnih programskih sadržaja u vlastitoj produkciji u narednom periodu.
Prošlog ljeta renovirano je i otvoreno je dotad zapušteno Art dvorište. Da li će to na neki način biti prostor za ''neformalnije sadržaje''?
"Art dvorište" predstavlja novootvorenu scenu Banskog dvora za organizaciju kulturnih sadržaja na otvorenom.
Lično sam posebno ponosan na ovaj prostor i na posjećenost svih događaja tokom prve sezone "Art dvorišta" jer je upravo u ovom prostoru Banski dvor prvi put nakon dugo vremena organizovao kulturne događaje tokom ljeta, te bio jedna od rijetkih ustanova kulture u gradu koja nije pravila ljetnju pauzu. Konceptualno, ovaj prostor će biti podjednako otvoren kako za ozbiljne umjetničke ansamble tako i za uslovno rečeno „neformalne sadržaje“.
Da li u Banskom dvoru ima još neiskorištenog prostora i da li planirate da na postepeno omogućite adaptaciju i korištenje?
Već sam u nekoliko navrata ukazao na činjenicu da se u ovom trenutku neiskorištenim prostorom mogu smatrati samo nefunkcionalni prostori Banskog dvora, koji su usljed specifičnih okolnosti iz prethodnog perioda u velikoj mjeri devastirani, te kao takvi iziskuju značajna materijalna sredstva da bi se uopšte mogli koristiti. Kako se koji prostor bude osposobljavao za rad tako će naravno dolaziti i novih aktivnosti – trenutni prioritet je sanacija krova i fasade zgrade.
Neki očekuju da Banski dvor bude institucija za ''visoku ili elitnu'' kulturu, a drugi prigovaraju da bi trebalo da bude ''otvoreniji''. Kako naći ravnotežu i kakva je vaša vizija?
Prvi i osnovni kriterijum mora biti – kvalitet programa. Okosnicu novog koncepta rada i neke moje vizije KC Banski dvor predstavlja povratak praksi organizovanja programskih sadržaja u vlastitoj produkciji, oživljavanje i pokretanje novih prostora za kulturne namjene i intenzivan rad na povećanju iskorištenosti svih trenutno raspoloživih prostornih kapaciteta Banskog dvora kroz primjenu koncepta „kulturnog dragstora“. Taj koncept podrazumijeva ustanovu koja teži ka tome da pod svojim okriljem ima što manji broj tzv. „zakovanih prostora“, odnosno prostora koje će za svoje potrebe koristi samo jedan ansambl, jedno udruženje ili pojedinac. Nasuprot tome, ideja je da Banski dvor sa svim svojim dvoranama i izložbeno-koncertnim prostorima bude širom otvoren i dostupan što većem broju korisnika (orkestara, horova, ansambala, slobodnih umjetnika...) koji će u kontinuitetu i konstantno realizovati kvalitetne kulturne sadržaje u dogovoru sa upravom, urednicima programa i u skladu sa kriterijumima koje će donijeti stručne komisije i Umjetnički savjet JU „Banski dvor“.
I moramo stalno imati na umu da je Banski dvor ustanova kulture Grada Banja Luka, te da smo pored organizacije naših programa za koje u potpunosti odgovaramo u smislu kvaliteta i reprezentativnosti, prema odluci Skupštine Grada u obavezi da ustupimo prostor Banskog dvora svim udruženjima i manifestacijama od interesa za Grad bez naknade i tu nismo u mogućnosti da utičemo na programe u sadržajnom i kvalitativnom smislu.
Moja iskrena želja je da se kroz primjenu novog koncepta rada ustanova u što skorije vrijeme ponovo etablira kao izvorište i sigurno uporište urbane gradske kulture, kojoj je nekadašnji Dom kulture decenijama postojano doprinosio. Kad to kažem mislim na Banski dvor koji podržava visoke stvaralačke domete, pomjera granice kreativnosti, njeguje otvoren kritički dijalog, te ucrtava nove produkcijske i organizacione standarde.
Kad će biti obnovljena fasada Banskog dvora?
Sve u vezi sa sanacijom i adaptacijom zgrade Banskog dvora je u nadležnosti Grada Banja Luka, odnosno nadležnog Odjeljenja za komunalne poslove koje u skladu sa raspoloživim sredstvima u budžetu priprema i organizuje dinamiku radova. Naše je da stalno ukazujemo na taj problem i ono što nas sve čini srećnim i ohrabruje jeste činjenica da nakon duže vremena postoji ogromna zainteresovanost i spremnost Gradske uprave na čelu sa Gradonačelnikom da se ovo pitanje urgentno riješi jer je pored sanacije fasade neophodna hitna sanacija krova koji prokišnjava, sistema klimatizacije te radovi i u dijelu eksterijera koji je oštećen i nije u funkciji.
Kakva je saradnja sa kulturnim institucijama u drugim gradovima i zemljama?
JU „Banski dvor – Kulturni centar“ namjerava pokrenuti saradnju sa kulturnim centrima iz regiona, te inicirati povezivanje i saradnju JU „Banski dvor – Kulturni centar“ sa kulturnim centrima gradova partnera Grada Banja.
#GraysonPerry#BanjaLuka#predavanje#BanskiDvor utisci? pic.twitter.com/aX58wI47ly
— British Council (@baBritish) September 9, 2017
Objektivan problem nam trenutno predstavlja činjenica da Banski dvor ne posjeduje službeni automobil niti vozača i to će sigurno neko vrijeme biti otežavajuća okolnost kad su u pitanju navedene aktivnosti.
Kako se umjetnik snalazi na menadžerskom mjestu?
Na moju žalost, uviđajući nekad kao mlad umjetnik da ću teško nešto značajnije napraviti ako ne „preuzmem stvar u svoje ruke“, ja se već punih 15 godina nalazim i u ulozi umjetnika i menadžera.
Iza mene je oko stotinu realizovanih projekata, festivala, manifestacija i svečanih akademija, te menadžerske aktivnosti u vezi sa radom ženskog kamernog hora „Banjalučanke“.
Ne mogu reći da previše uživam u toj ulozi jer mi uzima ogroman dio vremena za stvaranje i umjetnički rad, ali s druge strane, kad osjetim da te aktivnosti vraćaju ljudima optimizam i vjeru u neke bolje dane za kulturu u našem gradu i podršku ljudi do čijeg mišljenja mi je istinski stalo, zaboravim na umor i dajem se do maksimuma – pa koliko izdržim.