Srbi se najčešće razvode zbog netolerancije, uplitanja "sa strane", nedostatka novca, "nepomirljivih razlika", ljubomore i preljube...
U Srbiji se u prosjeku svaki peti brak završi razvodom, a parovi se najviše rastaju u prve četiri godine zajedničkog života, podaci su zvanične statistike.
Prema Republičkom zavodu za statistiku prošle godine "puklo" je 20 odsto brakova u Srbiji, što je mnogo više u odnosu na 1950. godinu, kada je tek na svakih osam brakova zabilježen po jedan razvod. Međutim, u nekim krajevima situacija je i dramatičnija, pa se tako na području zaječarskog i borskog okruga razvede svaki drugi brak. U prvih šest mjeseci ove godine, u svih osam timočkih opština sklopljeno je 469 brakova, a u Osnovnom sudu u Zaječaru donijeto je čak 235 pravosnažnih rješenja o raskidu bračne zajednice.
Socijalni radnik iz zaječarskog Centra za socijalni rad Radmila Veljković ističe da je preljuba čest, ali više ne i glavni razlog pokretanja brakorazvodne parnice, već su to netolerancija, uplitanje sa strane, nedostatak novca i nerazumijevanje supružnika.
"Tolerancija pogotovo kod mlađih supružnika je na veoma niskom nivou. Mladi u Srbiji nisu dovoljno zreli da preuzmu obaveze koje im nameću djeca i žele da nastave sa svojim navikama kao pre braka. Njihove porodice ih ne podstiču da istraju i riješe probleme i one su često uzrok tome što se brak mladih raskida. Ne treba zanemariti ni nedostatak novca, kao i nerazumijevanje supružnika kao okidač razvoda", kaže za "Press" Veljkovićeva.
Miodrag Todorović, doktor ekonomskih nauka, koji se čitav radni vijek bavi demografijom, smatra da su podaci o razvodima u Srbiji alarmantni.
"Po broju razvoda, prednjači opština Negotin, u kojoj se razvede gotovo 70 odsto sklopljenih brakova", upozorava Todorović.
Načelnica Sektora za demografiju u RZS-u Gordana Bjelobrk kaže da nizak stepen tolerancije među supružnicima za posljedicu ima najveći broj razvoda već u prve četiri godine zajedničkog života.
"Takav trend nije promijenjen ni u odnosu na ranije godine. Prosečno trajanje razvedenih brakova u 2010. godini iznosi 12,5 godina. Prosječna starost supružnika prilikom razvoda se od 1991. do 2010. godine povećala sa 39 na 42 godine kod muškaraca, a kod žena sa 36 na 39 godina starosti", kaže Gordana Bjelobrk za "Press".
Psihoterapeut Zoran Milivojević upozorava da su danas očekivanja od braka i zajedničkog života vrlo visoka, što dovodi do toga da se mnogi razočaraju.
"A kada se dovoljno razočaraju, Srbi se razvode. Osnovni razlog za razvod jeste emocionalna nezrelost jednog ili oba supružnika. To se ispoljava na različite načine, borba za kontrolu odnosa i takmičenje supružnika, jedan od njih po svaku cijenu pokušava da uklopi onog drugog u svoj koncept braka i veze, mešanje roditelja u brak koje njihov sin ili ćerka ne doživljava kao problem, ljubomora i preljuba", kaže Milivojević za "Press".
Milivojević objašnjava da ljudi ostaju zajedno kada imaju dovoljno slične poglede na ono što smatraju životnim vrijednostima.
"Kada se pojave razlike u vrijednostima, onda nastaje ozbiljan konflikt koji ugrožava opstanak veze. Zato je izuzetno važno da ljudi prave razliku između zaljubljenosti i ljubavi, jer zaljubljenost nije zasnovana na realističnoj ocjeni partnera, tako da vodi u razočaranje. Ljudi misle da ako snažno osećaju, da "to mora biti to", a kasnije se isto tako snažno razočaraju. Važno je ispitati i kakav koncept zajedničkog života ima partner, jer ljubav je jedno, a veza je nešto drugo. Postoje ljudi koji se zaista vole, ali koji imaju veoma različite koncepte veze od kojih ne odstupaju, tako da se stalno bore i veza im je katastrofa. To na duže staze dokrajči i ljubav", upozorava Milivojević. Porodični psihoterapeut Vera Despotović Stanarević kaže za "Press" da žene u Srbiji kao najčešći razlog za razvod braka navode emocionalnu distanciranost, konflikte u partnerstvu, alkoholizam, nasilje u porodici i prevaru.
"Prevaru kao razlog za razvod češće navode muškarci jer su oni ti koji mnogo teže prelaze preko takvih stvari. Muškarci često ističu da ne mogu da prihvate ženinu potrebu da promeni svoju tradicionalnu ulogu - da radi, ima svoj krug prijatelja, da je samostalna. Smeta im i uplitanje ženine familije, što često navode kao razlog za razvod. Očigledno da je kriza među polovima velika jer se promenila ženska uloga u zajednici, koja više nije onako tradicionalna. Ta promjena iziskuje da se i muškarac menja i preuzme deo porodičnih obaveza na sebe, a to kod nas još teško ide", kaže dr Despotović.
(MONDO)